Prostorno planiranje u Primorsko-goranskoj županiji - zavod pgz ...

52☐ slaba mreža prometnica i prometnih terminala dovodi do sve većeg zagušenja uprometanju ljudi i dobara i do stvaranja zagađenja svake vrste: od buke, nečistoćezraka, estetskog zagađenja, kvarenja naslijeđenih i drugih ambijenata, itd;☐ postojeći promet, potpomognut lokacijskom inercijom, ne omogućava odgovarajućudisperziju gospodarske i prostorno-fizičke strukture nego ih, naprotiv, sveviše zgušćava i tako ih dovodi do krizne situacije;☐ slaba dostupnost širih prostora učinila je da se Rijeka razvila kao monocentričangrad koji je u svom fizičkom rastu mijenjao tradicionalnu uporabu prostora i ukidaosimboličku diferenciranost topija svojih periferija;☐ luka, lučka infrastruktura i opća lučka djelatnost te željeznica privukle su u ovomkraju takvu industriju koja po svojim kapacitetima i potrošnji prostora i po svojimnegativnim ekološkim učincima grubo narušava postojeće prostorne strukture iodnose u korištenju prostora.Ove se negativnosti mogu otkloniti ako se iskoriste potencijalne mogućnosti kojepromet ima, ako se iskoristi njegova moguća uloga u organizaciji prostora i da nanajbolji način posluži za transport ljudi i dobara, za obavljanje fizičkih i društvenihkomunikacija, dakle, da integrira ljude, djelatnosti i sâm prostor, a ne da ostaje uskogrlo i kočnica razvoja.4. Uloga prometa u ostvarivanju ciljeva razvojaPovijest nastanka i razvoja gradova uči nas da je, ovisno o prometnim mogućnostima,osobito prometne dostupnosti užih i širih područja grada, rastao i razvijao se gradskiorganizam, urbani sustav, organizacija i struktura grada, veličina grada i osobito njegovutjecaj na bliže i dalje prostore, odnosno naselja (gravitacijsko djelovanje). Nerazvijenaprometna mreža i slaba tehnologija prijevoza, kakva je bila prije industrijske revolucije,dala je mrežu gradova i gradića raspršenih u regiji, sa slabim međusobnim utjecajem i saslabim utjecajem i na svoje najbliže prostore, a njihova veličina i organizacija bila jelimitirana i podređena dostupljivosti pješaka. Bilo je to (dugo) razdoblje malih gradova,zatvorenih u sebe, i oštrih opreka selo – grad, a društvo je bilo na vrlo niskom stupnjuurbanizacije. Industrijskom revolucijom i pronalaskom željeznice počinju bujati gradovikoji su se našli na novim prometnim pravcima. Stvaraju se velika monocentrična gradskanaselja, a regija se počinje prazniti.Automobilski promet i suvremene ceste još su dramatičnije povećale mnoge gradovei pridonijele visokom stupnju urbanizacije države. Javni gradski prijevoz omogućio jeda anonimna stambena naselja-spavaonice, preplave mnoga bivša sela i gradiće u