Prostorno planiranje u Primorsko-goranskoj županiji - zavod pgz ...

H. Marušić • Euroregije i upravljanje prostorom3.2. Prekogranična suradnja regija – važan instrument kohezijskepolitike EU i “trn u oku” središnjim nacionalnim vladamaUvodno spomenuta EGTS Uredba je dala dodatni impuls prekograničnoj suradnjimeđu regijama, otvarajući mogućnosti zajedničkog djelovanja u okviru nadležnostiregionalnih samouprava. Također, otvorena je mogućnost izravnog pristupa EUfondovima namijenjenima regionalnom razvoju, bez “posredovanja” središnjih vlada.Predviđeno je naime da euroregije izrađuju vlastite strateške razvojne programskedokumente (tzv. operativne programe), temeljem kojih bi im EK izravno dodjeljivalabespovratna sredstva.Sasvim prirodno, ovakve mogućnosti primile su na znanje bez velikog oduševljenjasredišnje vlade, pa je tako do danas upravo iz ovog razloga samo 15-ak država EGTSUredbu integriralo u svoje pravne sustave. Središnje se vlade ne žele lako odrećikontrole nad EU sredstvima namijenjenima regionalnom razvoju, odnosno žele zadržatipostojeći visoki stupanj kontrole nad planiranjem i upravljanjem regionalnim razvojem.Hrvatska se po ovom pitanju ni po čemu ne razlikuje od većine država EU, osim moždapo iznimno visokom stupnju centralizacije koji je pri tome duboko ukorijenjen u političkukulturu, a dodatno pojačan nedavno i mučno stečenim nacionalnim suverenitetom.Ipak, treba pretpostaviti da će upravo takva centralizirana Hrvatska biti među prvimdržavama koje će morati primijeniti EGTS Uredbu jer će se njezina primjena moratiosigurati kao jedna od pretpostavki zatvaranja pregovaračkog poglavlja 22.3.3. Prekogranična suradnja – instrumentiKao što je rečeno u Uvodu, u proračunskom razdoblju 2007 – 2013, EU je teritorijalnusuradnju (ona uz prekograničnu obuhvaća i transnacionalnu i međuregionalnusuradnju) promovirala u status jednog od tri cilja kohezijske politike EU, posvećujućijoj 7,75 milijardi €. To dovoljno kazuje o važnosti koju EU pridaje prekograničnompovezivanju regija, s konačnim ciljem stvaranja homogenih područja i umanjenjanegativnih učinaka državnih granica.Dodjela sredstava provodi se po strogo definiranim pravilima, temeljem kvalitetnopripremljenih razvojnih planova – Operativnih programa, koji se izrađuju za određenopodručje (u pravilu na NUTS II razini), a za 7-godišnje razdoblje. Uobičajeno je da seunutar jednog OP-a, definira određen broj kapitalnih projekata, dok se ostatak sredstavadodjeljuje raznim kategorijama korisnika temeljem javnih natječaja za dodjelu darovnica.Programiranje OP-a provodi se na NUTS II razini, ali u upravljanje programom uključujuse regije na NUTS III razini, što u Hrvatskoj odgovara županijama.203