IZLAGANJADr. Ahmed Smajlović je imao jasnu spoznaju onužnosti ovih korjenitih promjena kao uvjetudaljeg napretka zajednice, a džemat u Zagrebu jeocijenio kao povoljnu sredinu za realizacijutakvog ambicioznog projekta. Njegova je osobnazasluga da tijekom vrlo mukotrpne faze izgradnjeobjekta podrška Starješinstva Islamske zajednicenikada nije prestala te da je slijedom togatadašnji reis-ul-ulema Naim Hadžiabdić pružiomoralnu i materijalnu podršku izgradnji džamijeu kritičnim trenutcima plaćanja dospjelegrađevinske fakture za zidarske radove.đu imama i džemata zahtijeva značajnu izmjenu u načinudonošenja odluka, utvrđivanju djelokruga rada imama iIzvršnog odbora kao predstavnika džemata itd.Dr. Ahmed Smajlović je imao jasnu spoznaju o nužnostiovih korjenitih promjena kao uvjetu daljeg napretka zajednice,a džemat u Zagrebu je ocijenio kao povoljnu sredinuza realizaciju takvog ambicioznog projekta. Njegova jeosobna zasluga da tijekom vrlo mukotrpne faze izgradnjeobjekta podrška Starješinstva Islamske zajednice nikada nijeprestala te da je slijedom toga tadašnji reis-ul-ulema NaimHadžiabdić pružio moralnu i materijalnu podršku izgradnjidžamije u kritičnim trenucima plaćanja dospjelegrađevinske fakture za zidarske radove. S vremenske udaljenostiod preko dvadeset godina vidljivi su dosadašnji rezultatirada Islamskog centra u Zagrebu. Redoviti vjerskiživot u vidu pet dnevnih namaza, proslava svih mubarekdana, teravih namazi i tri dnevne mukabele tijekom Ramazana,vjerska vjenčanja itd. predstavljaju kičmu rada.Vjeronauk djece školskog uzrasta u početku se obavljaoisključivo u našem mektebu, no vrlo brzo je obuhvaćaoosnovne i srednje škole u Zagrebu, s time da danasmožemo s ponosom naznačiti da naši imami i muallimidrže vjeronauk u 61 osnovnoj i vjerskoj školi. Tribina “dr.Sulejman Mašović” nakon četiri desetljeća kontinuiranograda doživljava novi procvat zahvaljujući novim generacijamavoditelja i predavača. Omladinski klub je zahvaljujućidugogodišnjem zalaganju naših imama nizom obrazovnihpredavanja, kino projekcija i kulturnih manifestacija,organizacijom i velikim brojem sekcija te okupljanjem našemladeži iz cijele Hrvatske razvio aktivnost kakvu nismodo sada nikada imali u Zagrebu. Vijeće žena svojim radomnastoji reaktivirati ženski dio džemata i uključiti ga u nizobrazovnih programa te organiziranih oblika druženja.Kao posebnu vrijednost objekta Islamskog centra Zagreb,naglašavamo Medresu i, pod nedavno, Islamsku gimnaziju“Dr. Ahmed Smajlović” koja je iznjedrila novegeneracije naših muallima i imama, čime je već zaslužilaznačajnu ulogu u razvoju Islamske zajednice u Hrvatskoj.Njen rad stvara kadrovski temelj za nove generacije imamai muallima koji u Zagrebu nisu gosti ili došljaci, većpripadaju ovoj sredini, razumiju je i žele njoj dati svoj pozitivandoprinos. Nadalje, njezin rad trajno rješava pitanjestvaranja kadrova potrebnih za sve brojnije medžlise u Hrvatskoj,a obrazovni sustav ima neprekinuti trend sve većihobrazovnih kriterija na nastavnom kadru. To je kvalitetao kojoj smo prije dvadeset godina mogli samo sanjati,a danas naši učenici imaju obrazovne programe temeljemkojih im po završetku gimnazije stoje otvorena vrata svihfakulteta u Hrvatskoj i inozemstvu.Konačno, nije potrebno prikrivati činjenicu da je Islamskicentar u Zagrebu postao za širu islamsku javnostobrazac kakve islamske objekte treba graditii kakvu koncepciju rada usvojiti. Brojni suprimjeri u Bosni i Hercegovini arhitektonski sličnihobjekata džamija poput naše, ali još viševeseli prihvaćanje koncepcije izgradnje ovakvihmultifunkcionalnih islamskih centara. Njihovomizgradnjom nužno se uvodi rad na temeljimasuvremenog obrazovanja imama, a slijedomtoga i suvremenog njihovog rada sa džematom.Time se otvaraju objektivne mogućnostikvalitetne komunikacije s društvom u kojemživimo i djelujemo, a slijedom toga i boljeg međusobnograzumijevanja i tolerancije. Upravona planu međureligijske tolerancije i razumijevanjaovaj Islamski centar u Zagrebu odigrao jeveliku i pozitivnu ulogu. Stotine tjednih tribina,deseci simpozija, brojne svečanosti, sve su toprigode za bolje međusobno upoznavanje i razmjenu misli,a time se u korijenu uklanjaju razlozi nepovjerenja i sumnje.Mi svojim gostima kažemo da postoji simbolika u činjenicida je naša džamija otvorena za vjernike klanjače i za sve gostetijekom cijelog dana svih sedam dana u tjednu. To je jedinadžamija u kojoj se vrata ne zaključavaju nakon obavljenognamaza, a ne otključavaju deset minuta prije sljedećegnamaza. Ona je otvorena svima, jer džamija je mjesto duševnogodmora, razmišljanja i pozitivnih misli.Tu otvorenost ima cijeli Islamski centar u Zagrebu.Objekt otvoren na sve četiri strane, bez visokih ograda iteških vrata. Objekt uz koji postoji sportsko igralište za djecucijelog naselja i zelene površine koje služe svima. Objektkoji je za vrijeme Domovinskog rata za vrijeme zračnih uzbunau svojem skloništu primao stanovništvo Folnegovićevognaselja. Objekt u kojem se održavaju tribine na kojimagostuju predstavnici sve tri velike monoteističke religije.Objekt u kojem je odrastao prvi hrvatski hafiz. Objekt ukojem pjevaju naše “Arabeske”. Objekt u kojem se godišnjeuplati preko 600 kurbana i čije bajram-namaze pohodi preko5000 vjernika. Objekt koji stoji iza vjeronauka za 1500dječaka i djevojčica. Objekt kojeg su Bošnjaci dragovoljciDomovinskog rata izabrali da uz njega bude spomenik za800 Bošnjaka poginulih za neovisnost Republike Hrvatske.Objekt koji nije strano tijelo u gradu Zagrebu, već objektkojeg su izgradili ljudi koji su rođeni i žive u ovom gradu ikoji sebe smatraju dijelom ovog grada. Objekt koji voliprošlost, a usmjeren je na budućnost.Nadam se da smo izgradili Islamski centar onakvim kakvimga je zamislio dr. Ahmed Smajlović, uz obveznu iprioritetnu konstataciju "Innellahu meana (a Allah dž. š.zna najbolje)".10 <strong>BEHAR</strong> 87-88
Zagrebačka medresa s ponosomnosi ime dr. Ahmeda SmajlovićaPiše: Murat Hadžismajlović, ravnatelj Medrese i Islamske gimnazijeIZLAGANJALik dr. Ahmeda Smajlovića kao čovjeka, islamskog radnika,rukovodioca, suradnika i znanstvenika, u svakom odnas, pobuđivalo je uvijek duboko poštovanje, uvažavanje irespekt. Iako, danas 20 godina, nakon preseljenja na Ahiret,imamo skromne zapise o njegovom životnom putu,plodnom radu i djelovanju u Islamskoj zajednici i uspjesima,za koje je itekako zaslužan, kratka biografija njegovogživotnog puta od 50 godina zasigurno je potrebna, da bisve nas još jedanput podsjetila na ovog velikana riječi, perai djela. Svoje velike ideje nikada nije sumirao, kao ni životnodjelo. To je prepustio pokoljenjima koja nadolaze. .Dr. Ahmed Smajlović se rodio 1938. godine u Tokoljcimakod Srebrenice. Osnovnu četverogodišnju školu završioje u Krnjićima. Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu jezavršio 1958. i bio jedan od najboljih učenika, koje je ovamedresa upamtila. Vojni rok je služio u Ljubljani1959. i 1960., gdje je vanredno upisao Pravnifakultet i kao vojnik položio prvu godinuprava. 1962. je otišao na studij u Egipat, u prvojgeneraciji studenata IZ bivše Jugoslavije.Nakon završenog kursa arapskog jezika na prestižnomislamskom sveučilištu Al Azhar upisaoje fakultet arapskog jezika i književnosti. Studijje završio u redovnom roku i odmah se upisaona postdiplomski studij. Titulu magistra stekaoje 1970., a titulu doktora arapskog jezika i književnostiu rujnu 1974. Ustvari, to je titula prvogdoktora islamskih nauka u Europi. Za vrijeme dvanaestogodišnjegstudiranja i boravka u Kairu, dr. Smajlović jeodržavao kontakte s istaknutim kulturnim, javnim i znanstvenimradnicima Egipta. Deset godina je bio profesor sociologije,filozofije i logike na Jugoslovenskoj dopunskojškoli od čega je pet godina bio i njen direktor.Godine1975. stupio je u službu IZ, najprije kao šef kabinetaReis uleme, a zatim kao predsjednik Starješinstva IZBiH, Hrvatske i Slovenije u Sarajevu. Na ovoj dužnosti ostaoje punih 10 godina, a kada je godine 1977. otvoren Islamskiteološki fakultet (ITF) bio je jedan od osnivača. Izabranje za vanrednog profesora na predmetima akaid i islamskafilozofija i te je poslove obavljao usporedno s dužnošćupredsjednika Starješinstva IZ. Godine 1981. odlikovan jeordenom zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom. Osnivačje “Islamske misli”, časopisa za islamske znanosti ipraksu. Kao glavni urednik listova “Preporoda” i “Islamskemisli” utjecao je na kvalitetu tih listova. Nemjerljiv je njegovdoprinos u otvaranju ženskog odjeljenja Gazi Husrev-begovemedrese, kao i doprinos na planu osuvremenjivanja radaIZ. Posebno je vodio računa o restauraciji i sanaciji starijihi vremenom oštećenih vjerskih objekata koji su u vlasništvuIZ. Imao je glavnu ulogu u pomoći kupovine mesdžidau Ljubljani, Puli, Splitu, kao i izgradnji Zagrebačke džamije;zatim sanacije Gazi Husrev-begovih i drugih vakufa.Godine 1985. je potpuno prešao na ITF (današnji FIN) iuskoro izabran za redovnog profesora. Tu dužnost je izuzetnodobro obavljao sve do svoje iznenadne smrti 1988.godine. Njegova superiornost zasmetala je, kako tadašnjemkomunističkom režimu, tako i nekim osobama unutarIZ. Uslijedile su opstrukcije, podmetanja i na kraju postupakza njegovu smjenu. Zahvaljujući kukavičkoj šutnjivećine onih koji su ga znali, izuzev neznatnog broja časnihizuzetaka, dr. Smajlović je smijenjen i ponižen. Smetalaim je i njegova katedra na fakultetu, pa su ga namjeravalismijeniti i s mjesta profesora. Preduhitrila ih je njegovazagonetna smrt 11. 8.1988. godine.Za svog kratkog života, u 255 objavljenih radova,članaka, originalnih ili prevedenih, na različiteislamske teme kao i nekoliko brošura i knjiga,kako na materinjem tako i na arapskom, ogledaose njegov uspješni znanstveni i stvaralački rad.Godine 2001. u Istanbulu je u Enciklopediji islamana 133. i 134. str. našla svoje mjesto i plodnaživotna djelatnost dr. Smajlovića.Kada ovlaš pogledamo bibliografiju radova prof. dr.Smajlovića, koje je sredio i objavio njegov dugogodišnji šefureda mr. Muharem Omerdić, vidimo da se radi o 255 radovau rasponu od 1957. (njegovi srednjoškolski radovi)do 1988. Vidimo da od 1970. godine radi intenzivno naizdavačkoj djelatnosti, prevođenju sa arapskoga jezika,kao i na arapski jezik. Puno je bisera toga rada, a tu svakakospadaju i prevedena “Hasanaginica" kao i roman MešeSelimovića “Derviš i smrt" u suradnji s Egipćaninom dr. HusejnomAbdul Latifom. Doktorska disertacija, napisana naarapskom 1974. godine, imala je oko 780 stranica i nažalost do danas nije prevedena, niti objelodanjena kodnas. Iz ove plodne bibliografije radova vidimo da je nasvim područjima stvaralačkog djelovanja, dr. Smajlovićostavio duboko pozitivne tragove imamsko-muallimske,govorničke, prevodilačke i znanstvene djelatnosti, o kojimaće biti detaljnije razmatrano na ovom simpoziju.Za svog kratkog života, u 255 objavljenih radova, članaka,originalnih ili prevedenih, na različite islamske temekao i nekoliko brošura i knjiga, kako na materinjem tako ina arapskom, ogledao se njegov uspješni znanstveni istvaralački rad. Godine 2001. u Istanbulu je u Enciklopediji<strong>BEHAR</strong> 87-88 11