IZLAGANJAstirala i opstala IZ u Splitu, da nije mudrošću i dalekovidnošćudr. Ahmed Smajlovića ostvareno sve navedeno. Nažalost,usprkos trudu i nastojanjima nisam uspio da pribavimbilo kakvu fotografiju iz tog perioda. Na kraju, ne mogu ada ne spomenem još dvije po meni bitne stvari: Prva je, danažalost, niti jedan od predočenih dokumenata vezanih zaosnivanje Islamske zajednice u Splitu nije sačuvan u arhivuiste, već je, Allahovomdž. š. milošću,autor ovog izlaganjado njih došao posveslučajno, kroz razgovors gospođom ZuhromLukanić; kćerkomrah. Sadije Lukanić,tajnice prvog Izvršnogodbora IZ uSplitu. Gospođa Zuhra živi u Rimu i između ostalog od svojerah. majke sačuvala je i ove za nas veoma bitne dokumente.Prije desetak dana kopije mi je poslala e-mailom, aoriginale je obećala pokloniti našoj Zajednici prilikom narednogdolaska u Split.Drugo, ovo izlaganje bi za mene bilo nepotpuno kadane bih spomenuo i svoje kratko, ali meni bitno sjećanje nalik dr. A. Smajlovića. Dobro se sjećam, da sam kao učenikGazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, imao prigodu uviše navrata čuti samo pozitivne stvari o dr. Smajloviću ikao alimu, ali kao i insanu. I upravo o tom dobrom insanskomaspektu ličnosti dr. A. Smajlovića treba nešto reći.Jednog dana, sada daleke 1985. godine, vraćajući se izpošte i razgovora s roditeljima, koji su mi veoma nedostajali,a pored toga i zaokupljen problemima privikavanjana Medresu, baš negdje u ulici između Sahat-kule i Begovedžamije, ugledah, kako u susret meni, onako korpulentan,s aktovkom ide,...pored već spomenutog zalaganja oko osnivanjaOdbora IZ u Splitu, dr. Ahmed Smajlović je učinioneprocjenjiv doprinos. Naime, bez ikakve dvojbe,njegovom zaslugom su izdvojena prijekopotrebna sredstva iz tadašnjeg fonda za dijasporuStarješinstva IZ-e.utonuo u svoje misli,dr. Ahmed Smajlović.Nazvah mu selam,a on mi kao dase i sam iz bremenavlastitih briga prenuo,odgovori najljepšena selam i reče:“Kako si momak,kako ide?” Meni je to, zaista, u tom momentu, bilo velikoi kao tako je ostalo i ostat će zapamćeno do kraja mogživota. Nazivao sam ja selame profesorima i alimima i prije,a i poslije toga, ali malo, malo tko od njih je na takolijep i ljudski način odgovorio.Zato, na kraju, molim Uzvišenog Allaha da podari najljepšiDžennet svom dobrom robu dr. Ahmedu, nagradione koji čuvaju lik i djelo tog, bez ikakve sumnje, velikogalima ovog podneblja kao i organizatore i učesnike ovogsimpozija kao i sve vas prisutne.16 <strong>BEHAR</strong> 87-88
IZLAGANJAOrijentalizam kao misaona pojavaJoš neprevedena doktorska disertacija dr. Ahmeda Smajlovića: “Filozofija orijentalistike injen utjecaj na suvremenu arapsku književnost”Piše: Mevludin ef. Arslani, profesor u Medresi i Islamskoj gimnazijiGovoriti o dr. Ahmedu Smajloviću, za kojeg sam ja prviput čuo kad sam upisao skopsku Isa-begovu medresu,sada već davne 1987. godine, velika je čast. No, uvijekkada spominjem rahmetli dr. Ahmeda Smajlovića, ne mogua da se ne prisjetim i jednog od mojih muderisa u medresi,a sada gostivarskog muftije mr. sc. Shaqira Fetahua,koji je uvijek, skoro na svakom satu akaida, spominjaoime dr. Ahmeda Smajlovića. Pogotovo riječi dr. Smajlovića:Uči, uči i samo uči. I eto, koja koincidencija! Te godineupišem se u prvi razred medrese, čujem za to veliko ime ida se otvara Zagrebačka džamija, koja je postala simbolomIslamske zajednice u tadašnjoj Jugoslaviji. I samo nekolikogodina kasnije, pod njenim krovom, nikla je medresa,s imenom tog velikana i u kojoj ću i sam imati častbiti jednim od njenih profesora, a istovremeno i jedan odimama ove lijepe Zagrebačke džamije.Moje izlaganje nosi naslov: “Još neprevedena doktorskadisertacija dr. Ahmeda Smajlovića: Filozofija orijentalistikei njen utjecaj na suvremenu arapsku književnost”,koja je obranjena 1974. godine na najvećem inajprestižnjem islamskom sveučilištu El-Azhar u Kairu(Egipat). Prije nego što kažem nešto o ovom velikom djelu,dopustite mi da još jednom podsjetim, na sljedeće:da bi netko napisao ovakvo djelo, treba biti, doista, velikipoznavatelj arapskog jezika, zasigurno jednog od leksičkinajbogatijih i gramatički najčišćijih jezika na svijetu.Od svih semitskih jezika ima najrazvijenu morfologiju isintaksu, te najbogatiji vokabular. No, naš rahmetli doktorSmajlović bio je veliki poznavatelj, ovog, za muslimanevjerskog jezika.Da je uistinu bio vrsni poznavatelj arapskog jezika(gramatike, retorike...) svjedoči i činjenica da je preveonekoliko stotina članaka s arapskog i na arapski, kao i nekolikoknjiga i brošura. Od toga treba istaći prijevod bosanskohercegovačkogromana Derviš i smrt velikog piscaMehmeda Meše Selimovića kao i čuvenu usmenu bošnjačkubaladu Hasanaginica, koja je svojom dirljivom ljepotomi suptilnošću zadivila čitav svijet, kako stoji u člankuo Hasanaginici objavljen u Takvimu IZ-e iz 1976. godine.Evo kako dr. Ahmed Smajlović prevodi na arapski prvekitice Hasanaginice:Što se b'jeli u gori zelenoj?Al' su sn'jezi, al' su labutovi?Da su sn'jezi već bi okopnuli,Labutovi već bi poletjeli,Nit su sn'jezi, nit su labutovi,Nego šator age Hasan – age. 1 2. No, njegovo najznačajnije životno djelo iz znanstveno–istraživačkog rada jeste njegova doktorska disertacija, koja,nažalost, još nije prevedena kod nas s arapskog, nakojem je pisana i branjena. Inozemna javnost, međutim,odavno ju ima na raspolaganju, a koristi se kao sveučilišniudžbenik. Bila je to prva doktorska disertacija nekoga iztadašnje Jugoslavije na Al-Azharu. Knjiga sadrži 780 stranica.Počinje predgovorom dr. Mustafe Mahmuda 3 , kojiizmeđu ostalog naglašava da je pisac ove knjige pročitaoviše od 600 knjiga i da nam je u ovoj knjizi pokušao sažetiono što je najzanimljivije. Dr. Smajlović na početku svojeknjige objašnjava zašto je izabrao baš ovu temu:"Orijentalizam je misaona pojava koja je odigrala značajnuulogu u arapskoj misli (filozofiji) i književnosti uprošlosti i sadašnjosti. U prošlosti, zato što je orijentalizamuzeo sve znanosti, književnosti i umjetnosti od Arapai prenio ih na Zapad gdje je uspostavio svoju silovitu renesansuna svojim osnovama i uspjeli su zapadnjaci dosegnutveliki napredak, razvitak i procvat. U sadašnjosti,orijentalizam je uzeo ideje (misli), teorije i zapadnjačkamišljenja koje se baziraju na kulturi Arapa i vraća im nazadi na taj način žestoko utječe na njihov suvremeni preporod.Ova zadnja činjenica je ono što sam ja izabrao zanaslov svoje doktorske disertacije, kojoj sam dao naslov:"Filozofija orijentalistike i njen utjecaj na suvremenu arapskuknjiževnost". 4Knjiga se sastoji od triju dijelova, a svaki dio od petpoglavlja. U prvom poglavlju prvog dijela govori se o orijentalizmui njegovom njegovanju arapsko-islamskog nasljeđa,gdje pisac definira pojmove: orijentalizma (el-istisšrak),arabiziranje (el-isti'rab), europeiziranje (el-istigrab) inavodi mišljenja zapadnih i arapskih znanstvenika o ovim<strong>BEHAR</strong> 87-88 17