IZLAGANJAPromocija islama putem vlastitih medijaPreporod, Glasnik i Takvim su obogaćeni mnogim zanimljivimsadržajima, neobrađenim temama, raznim kompetentnimautorima, ali dr. Smajlović osniva list Islamska misaokojoj biva i prvi urednik. To je revija za islamistiku, teologijui informatiku. Osniva i Zbornik radova ITF-a. I Islamskamisao i Zbornik daju mogućnost našim najeminentnijimalimima da pišu na različite teme kojima će se islampribližiti čovjeku, tom čovjeku kojem fali racionalno i intelektualnotumačenje islama. Ako danas analiziramo teme,autore i strukturu ovih izdanja vidjet ćemo da je riječ zaistao pravom pristupu približavanja islama razumljivim jezikom,običnom čovjeku ali ništa manje i intelektualcima.Izdavačka djelatnostIzdavačka djelatnost bukvalno je doživjela svoj procvatdolaskom dr. Smajlovića na čelo Starješinstva. Kako je potrebavelika za pravim štivom Starješinstvo se odlučilo daizdaje mnoga izdanja koja su nastajala od naših autora aliisto tako i prevođena s raznih jezika, a najčešće s Arapskog.Da je riječ o pravim izdanjima govori i činjenica dase većina djela danas reprintira više puta na našim prostorima.Prevodilačka djelatnostDr. Smajlović je veliku pozornost posvetio prevođenju.Svi koji su mogli prevoditi bili su angažirani na tom poljuu cilju da se što više i što raznolikije iz svih krajeva svijetaiznese mišljenja i stajališta na ovim prostorima. Osobno jemnogo prevodio s Arapskog i tako je nastalo preko 5000stranica u 256 radova, ali je i Arapskoj javnosti približiodjela Derviš i smrt i Hasanaginicu koje je preveo.Stručno ekipiranje radnih timova iz različitihoblasti odlika je dr. A. SmajlovićaČesto je uključivao i znanstvenike nemuslimane da pišuo svojim postignućima koja su komplementarna s islamomi koja osvjetljavaju određenu dimenziju islama krozprizmu znanosti i nauke. Najčešće su to bili doktori liječnicikoji su medicinski argumentirali propise islama.Otvorenost u dijalogu s drugim konfesijamaDr. Smajlović je imao izoštrenu dijalošku nit s predstavnicimadrugih konfesija. Njegove govorničke sposobnostii vještine plijenile su sve slušatelje bez obzira kojojvjeri pripadali. Zagovarao je dijalog na ravnopravnojosnovi i uvijek je polazio od prihvatljive platforme socijalističkogporetka, jedinstva i ravnopravnosti među ljudima.Vjera je ono što srce ćuti. Poznavanje drugog i drugačijegdoživljavao je bogatstvom. Želja da intelektualnoparira svima u društvu bila je njegova opsesija. To ga jeponukalo da pošalje dr. Adnana Silajdžića i dr. Rešida Hafizovićada studiraju na KBF – (Katoličkom Bogoslovnomfakultetu) u Zagrebu. Dimenzije njegova djelovanja prelazeu internacionalno, inter-kluturalno, inter-religijsko, inter-disciplinarno.Tu činjenicu temeljim na Islamskoj enciklopedijiobjavljenoj 2001. godine u Turskoj u kojoj se odr. A. Smajloviću govori na pune dvije stranice sa svimreferencama koje prate jednu enciklopediju.ZAKLJUČAKDanas nakon dvadeset godina od preseljenja na ahiretdr. Smajlovića, možemo slobodno kazati da se još nisu realiziralemnoge vizije i ideje Islamske zajednice na ovim prostorimakoje je on postavio još tada. Zasigurno da vizija Islamskezajednice koju je imao dr. Smajlović može i danas poslužitikao platforma u osmišljavanju pozitivnih koraka i djelovanjaIslamske zajednice u budućnosti. Otvaranje Islamskogcentra u Zagrebu je dočekao, ali još nema Islamskog centrau Ljubljani nema ni po drugim većim mjestima Europe. Akoizuzmemo Islamsku zajednicu u Hrvatskoj i Sloveniji ostalesve zajednice rade po istom modelu još iz njegovog vremena.Današnji pokušaju muslimana – Bošnjaka u Njemačkoj,Australiji, SAD, da se organiziraju kao Mešihat, na tragu suvizije dr. Smajlovića. To je model održivog integriranog opstankau tim zemljama i putokaz drugim da krenu istim putem.Pozivajući se na svoju autohtonost, dobrom organizacijomnajljepše se može prezentirati islam i jačati zajednica.Pokušaji da se institucionalno prizna islam u Europi ne moguse realizirati sve dok se zajednica ne uredi iznutra. Sve dok seto ne dogodi muslimansko pitanje u Europi neće biti riješeno,a svoje vjerske potrebe zadovoljavat će po neuvjetnimpodrumima, organizirani kao razni klubovi i udruge, a nekao medžlisi, džemati i mešihati.Odnos Islamske zajednice u BiH prema dr. Smajloviću,usuđujem se reći je maćehinski. Jedina institucija koja nosinjegovo ime je Zagrebačka medresa i Islamska gimnazijadr. Ahmed Smajlović u Zagrebu. O njemu se niti pišeniti govori niti, valorizira njegov rad. Mislim da ima tolikonjegovih studenata danas, vrhunskih alima, koji bi o njemumogli puno više i kompetentnije reći od mene ali samsretan da sam živio u vremenu dr. Smajlovića i da danasmogu nešto reći o njemu i njegovom bogatom životu.Hvale je vrijedan ovaj Simpozij koji svjedoči da Islamskazajednica u Hrvatskoj na čelu sa uvaženim muftijom Ševkomef. Omerbašić zna vrednovati svačiji doprinos i zna seodužiti i ovjekovječiti imena onih najzaslužnijih. Nedvojbenoje da je dr. Ahmed Smajlović jedan od najzaslužnijih i damu Islamska zajednica u Hrvatskoj zna uzvratiti.BILJEŠKE:1Veliki školski leksikon, Školska knjiga – Naklada Leksikon, Zagreb, 2003.str. 1046.2Velagić, Teufik, Glavni nacionalni i vjerski problemi bosanskih Muslimana,Oslobođenje, broj 195, London, 1968.3Isto4Glasnik Vrhovnog Islamskog starješinstva u SFRJ, str. 177. – 178.5Izvještaj o radu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, godina1427. – 1428.h. /2007. Sarajevo, rebi’u-l-ewel 1429.h. /mart 2008.6Glasnik Vrhovnog Islamskog Starješinstva u SFRJ, god. 1980. str. 195.7Glasnik VIS u SFRJ, god. 1985. str. 309.8Glasnik Vrhovnog islamskog starješinstva u SFRJ, god. 1980. str. 195.9Isto, god. 1983. str. 603.10Isto, god. 1984. str. 257.11Isto, god. 1985. str. 196.38 <strong>BEHAR</strong> 87-88
Doprinos dr. Ahmeda Smajlovićaznanosti akaidaPiše: Saudin ef. Subašić (bivši učenik Medrese)IZLAGANJA(Izvadak iz diplomskog rada, Fakultet Islamskih nauka, Sarajevo, 2004.)Kada sam 1995. godine upisivao medresu u Zagrebukoja nosi ime “Dr. Ahmed Smajlović”, nisam ni slutio daću jednog dana pisati diplomski rad o ovom velikomislamskom znastveniku. Zapravo, tada sam, kao softa,malo znao o dr. Ahmedu Smajloviću. S vremenom, počelome zanimati tko je ovaj čovjek i po čemu je bio toliko velikda ga i danas mnogi pamte po veličini njegovih djela.Mojim dolaksom na Fakultet islamskih znanosti u Sarajevumoje interesiranje za dr. Smajlovića još se više intenziviralo,pogotovo zbog činjenice da je on predavao natom istom fakultetu i bio omiljen, među studentima i međukolegama profesorima. U razgovorima s njegovim suvremenicimai najbližim suradnicima te njegovim studentimakoji su danas i sami profesori na Fakultetu, osjećaosam posebnu obvezu da dam svoj skromnidoprinos u rasvjetljavanju ove velike islamskeličnosti. No, već sam se u početku susreo sodređenim poteškoćama, zbog nemogućnostida dođem do Smajlovićevih djela, i zbogčinjenice da se na njegovu personu baca sjemezaborava. Očito da je nekima stalo da sedr. Ahmed Smajlović potpuno zaboravi i daljudi nikada ne saznaju istinu o grandioznosti njegove ličnosti.Dr. Ahmed Smajlović je rođen 17. lipnja 1938. godineu Tokoljacima kod Srebrenice kao najmlađe, sedmo dijeteuglednog alima toga kraja Ali-efendije Smajlovića. Osnovnuškolu je završio u Krnjićima (Srebrenica), zatim GaziHusrev-begovu medresu u Sarajevu 1959. godine. Potomje studirao pravo u Ljubljani (Slovenija) i na kraju je odstrane Vrhovnog starješinstva Islamske zajednice bio upućenna studij islamskih znanosti na Sveučilište El-Azhar uKairo 1962. godine.Na ovom Sveučilištu studirao je arapski jezik i studij jeuspješno okončao 1967. godine na Odsjeku za književnosti književnu kritiku, koji po El-Azharovom programu pružanajširi uvid u više islamskih znanstvenih oblasti (arapskogjezika, arapske književnosti, Kur'ana, filozofije i dr.).Slijedeće, 1968. godine, na istom Sveučilištu upisujepostdiplomski studij, te potom magistrira 1970. godinena temu Muhammed 'Abduhu i njegov utjecaj na modernuknjiževnu arapsku renesansu. Stepen doktora islamskihnauka, prvog na prostorima bivše SFR Jugoslavije,stekao je 1974. godine odbranivši doktorsku tezu pod naslovomFilozofija orijentalistike i njezin utjecaj na suvremenuarapsku književnost.Početkom 1975. godine dr. Ahmed Smajlović se uključiou rad Islamske zajednice obnašajući dužnost šefa Kabinetareisul-uleme hadži Sulejman-efendije Kemure, anedugo iza toga od strane Vrhovnog sabora Islamske zajedniceizabran je za predsjednika Starješinstva Islamskezajednice Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije sa sjedištemu Sarajevu. Na toj dužnosti je ostao punih desetgodina, unaprijedivši u tom razdoblju rad Islamske zajednicena mnogim poljima djelatnosti. Nakon otvaranjaIslamskog teološkog fakulteta u Sarajevu 1977. godine,za čije osnivanje je imao velikih zasluga, izabran je za vanrednogprofesora na predmetima Akaid i Islamska filozofijai te je poslove obavljao uporedo s dužnošću predsjednikaStarješinstva.Kao i mnogi drugi bošnjački intelektualci i vjerskiljudi i dr. Smajlović je bio ucjenjivan i proganjanod strane tadašnjeg komunističkog režima samozato što je promicao ideje islama i slobodevjeroispovijesti.Godine 1985. potpuno se posvećuje profesuri na Islamskomteološkom fakultetu. Studentima i ovom Fakultetu nepoštednoje davao sebe kao profesor, znanstveni radnik i pedagog.Nije samo vodio i održavao svoju katedru na potrebnojvisini, nego je svestranim zalaganjem sudjelovao u podizanju,konsolidaciji i preoblikovanju cjelokupne znastvene fizionomijeovog fakulteta i doprinosio njegovoj reputaciji.Za vrijeme predavanja bilo mu je stalo najviše do togada svojim studentima probudi želju za pronicanjem u neizmjernedubine vjere i islamskog naslijeđa. Godine 1986.izabran je za redovnog profesora na toj jedinoj visokoškolskojustanovi Islamske zajednice.U naponu snage, kada je najviše obećavao na poljuznanosti, islamskog rada i djelovanja, od posljedica srčanogudara, umro je 11. kolovoza 1988. godine u Sarajevu.Dr. Ahmed Smajlović je bio jedan od zaslužnijih ljudiBosne i Hercegovine XX. stoljeća na polju islamskog rada.Imao je veliku energiju i takt u radu. To potvrđuje na tisućeodržanih vazova i predavanja, svakodnevni obilascidžemata i islamskih institucija na terenu, susreti s ljudimaiz krugova znanosti, vjere, kulture i umjetnosti, učešća nabrojnim znastvenim skupovima u zemlji i inozemstvu, napisanii objavljeni mnogi radovi i knjige, te prijevodi saarapskog na bosanski jezik i obrnuto.<strong>BEHAR</strong> 87-88 39