BEHAR

Islam i ZapadDR. A. SMAJLOVIĆ: IZ OSTAVŠTINEPiše: dr. Ahmed SmajlovićInteres za međusobno upoznavanje Istoka i Zapadabio je jedan od najpoticajnijih faktora njihovih historijskihodnosa, nesporazuma i susreta. Podsjetimo se u tom pogledusamo na povijest njihovih međusobnih veza prijepojave islama i odmah ćemo primijetiti koliko su one bilesložene, i isprepletene i korisne. Dolaskom islama pojaviose na ovom planu još jedan veoma značajan, ali ne i najznačajnijifaktor koji je svojom snagom, razvojem, učenjem,vjerom, kulturom i doprinosom prerastao tokomčetrnaestog stoljeća u mjerilo ovih, pa i svjetskih odnosa,kretanja i razvoja uopće. Bilo je u tome svemu i pokušajada se zapadni i islamski svijet bolje zbliže, više upoznaju idublje razumiju. U tom pogledu održano je do sada nekolikoznačajnih međusobnih dijaloga, koji su doprinijeli većemrazumijevanju i boljem upoznavanju, a moglo bi sereći čak i nadilaženju nekih historijskih naslaga nerazumijevanjai podbadanja. Mora se priznati da su u tom pogleduoba svijeta učinila značajne korake naprijed i nadati seje da u perspektivi učine još više, što bi svakako pomogloda šire gledamo na čovjeka i njegove težnje ka miru, slobodi,ravnopravnosti, razumijevanju, pravdi, jednakosti isvemu što je dobro za čovjeka i korisno za sve ljude svijeta.Nema potrebe da ovdje nabrajamo posebno dijalogekoji su se do sada održali između islamskih i zapadnihvjerskih učenjaka na tlu Evrope ili na prostorima nekiharapskih i islamskih zemalja.Čini mi se da je u tom pravcu obaveza svakog čovjekada u granicama svojih mogućnosti doprinese što je mogućeviše, jer samo razumijevanje, poštovanje i uvažavanjemeđu ljudima, narodima, učenjima, vjerama, jezicimai kulturama dovodi do onoga čemu svaki pošten čovjekbez obzira na njegovo opredjeljenje i uvjerenje teži, a tosu mir, sloboda i pravda. Veliki broj mislilaca stekao jedojam da se razvoj međusobnog uvažavanja, međusobnogpoštovanja i međusobnog okorištavanja može najboljerazviti ako se organizira i osnuje neka međunarodnaorganizacija, koja bi pored postojećih međunarodnih nastojanjadoprinijela da se izrečeni principi što je mogućebolje razviju na relaciji odnosa između islamskog i zapadnogsvijeta, pa i između islamskih i zapadnih razmišljanja,kultura, učenja i poimanja svijeta, prirode društva, čovjekai mišljenja. Jedno od takvih velikih nastojanja je i osnivanjeMeđunarodne kulturne organizacije “Islam i zapad”sa sjedištem u Ženevi.NASTANAK I CILJ MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE“ISLAM I ZAPAD”Spomenuta međunarodna organizacija nastala je kaoplod četverogodišnjeg dogovaranja, rada i savjetovanjavelikog broja stručnjaka, diplomata, naučnika, političara,kulturologa, teologa, mislilaca, pedagoga, ekonomista idrugih eksperata zapadnog i islamskog svijeta koji su nakonniza održanih sastanaka u Kembridžu, Veneciji i Parizu,odlučili oktobra 1979. godine da se osnuje jedna ovakvameđunarodna organizacija koja će u osnovi imati zacilj razvijanje međunarodne suradnje, razumijevanja i pomaganjaizmeđu islamskog i zapadnog svijeta. Ova organizacijashodno svojim osnovnim normativima ne možese baviti nikakvom političkom, vjerskom, teološkom ili nekomdrugom djelatnošću, niti može da brani neku određenuideologiju, religiju, politiku, kulturu ili filozofiju. Aona ima isključivo kulturološki cilj koji se ogleda u poboljšanjui unapređivanju uzajamnog poštovanja, upoznavanjai sporazumijevanja između dva velika svijeta – islamskogi zapadnog. Nesporna je činjenica da je ovo veliki izamašan zadatak u današnjem vremenu, a moglo bi se spravom reći i najbitniji u ovom dobu. Prirodno je, da pojamkulture treba ovdje shvatiti u najširem smislu riječi,odnosno treba ga uzeti i poimati kao skup principa razmišljanja,reakcije i ponašanja. Istina, ima i drugih organizacijakoje u tom pravcu djeluju kao što je npr. slučaj saUNESCOM te pokušajem otvaranja, organiziranja i ostvarivanjaevropsko-arapskog dijaloga, ili dijaloga sjever –jug, pa i dijaloga zavijenih i nerazvijenih, a potom i dijalogaizmeđu dva velika politička bloka sovjetskog i američkog,pa i niz drugih pokušaja u tom pravcu koji više imajuza cilj jednu određenu tendenciju, ideologiju, korist i učenje,izuzimajući ovdje narodno UNESCO, čiji su principipoznati, a u kojima je u našoj islamskoj štampi, a posebnoi svakako u dnevnoj našoj štampi mnogo pisano, raspravljanoi objavljivano. Uzevši u cjelinu u obzir ovaj najnovijipokušaj između islamskog i zapadnog svijeta mora se rećida je on svakako dobro zamišljen, da treba da doneseznačajnu korist i da poboljša uzajamno razumijevanje,poštovanje i uvažavanje spomenuta dva svijeta. Pored toga,ovaj pokušaj ima za cilj da potvrdi nužnost povezivanjameđu narodima i narodnostima spomenuta dva svijetate podizanja njihove svijesti o nužnosti međunarodnesuradnje i uvažavanja.Ostvarujući zacrtana nastojanja, postigao bi se cilj koegzistencijeizmeđu dvije velike kulture koje obuhvaćajuveliki broj stanovništva svijeta čiji su odnosi ako se gledaod pojave islama do danas dugotrajni i koji su u svakomslučaju obogatili ne samo narode i narodnosti dvaju područja,nego su istovremeno i doprinijeli svjetskoj kulturi,razmišljanju i razvijanju. U tom pogledu ova nova nastojanjakoja bi se ogledala u organiziranju predavanja, dijalogai susreta između dvaju svjetova, islamskog i zapadnog,te ostvarivanju zajedničkog programa koji bi imao zacilj lektorizaciju udžbenika historije, kulture i religije, aposebno u obrazovnim procesima, te izbacivanja iz spomenutihudžbenika svega onoga što vodi nerazumijevanju,bilo bi u svakom slučaju veliki doprinos poboljšanjuBEHAR 87-88 93