11.07.2015 Views

Број 115-116-117

Број 115-116-117

Број 115-116-117

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

SRPSKO KWI@EVNO DRU[TVOMilovan Mar~eti}DESET PRVIH GODINA„Veruju}i da s nama delite zabrinutosti ose}awe nezadovoqstvazbog naru{enog stale{kog ugledapisaca, molimo Vas da pa`qivo razmotritena{a razmi{qawa o novomvidu organizovawa kwi`evnika, sciqem o~uvawa duhovnih i moralnihvrednosti i materijalnih interesaprofesije. ...Iako je na{ osnovniposao po prirodi stvari individualan,smatramo da celokupne dru-{tvene okolnosti i daqe iziskujuna{e stale{ko zbli`avawe.Namera nam je da osnujemo Srpskokwi`evno dru{tvo ~ije bi ~lanstvo,nezavisno od poeti~kih razlika,okupilo pesnike, prozne i dramskepisce, esejiste i kriti~are ~ijije dosada{wi rad relevantan i potvr|enu kwi`evnoj javnosti...“Ovako po~iwe poziv koji je u februarumesecu 2001. godine, posletri meseca priprema i deset sastanakau maloj kancelariji SrpskogPEN Centra u Andri}evoj zadu`bini,na adrese preko sto pisaca uputioInicijativni odbor nove kwi-`evni~ke asocijacije, kojeg su,azbu~nim redom, ~inili VladislavBajac, Gojko Bo`ovi}, AleksandarGatalica, Slobodan Zubanovi}, Ra-{a Livada, Milovan Mar~eti}, VasaPavkovi}, Mihajlo Panti}, MilutinPetrovi} i Gordana ]irjani}.Osniva~ka skup{tina odr`anaje 3. marta u sali 11 na Filolo{komfakultetu, i tog dana 124 pesnika,prozaista, esejista, kriti~ara, teoreti~arai istori~ara kwi`evnostibili su ujedno osniva~i i postalisu ~lanovi Srpskog kwi`evnog dru-{tva. Istog dana konstituisan jeUpravni odbor, uskoro i komisije idruga radna tela. U julu mesecu pokrenutje Kwi`evni magazin, glasiloDru{tva, osnovane su kasnije i dveredovne tribine, zatim Me|unarodnakolonija „^ortanovci“, a na{i~lanovi sa statusom samostalnihumetnika, istina jo{ uvek prekoUdru`ewa kwi`evnika Srbije, nastavilisu da ostvaruju svoja socijalnaprava.Dakle, po~elo je sa zabrinuto-{}u, ali i s nadom da se ne{to mo-`e promeniti u stale{kom organizovawui polo`aju pisaca. I samiproklamovani ciqevi nove asocijacije– da {titi moralna i materijalnaprava svojih ~lanova, da branislobode stvarala{tva, da se stara opo{tovawu socijalnih i autorskihprava, da sara|uje sa drugim stale-{kim udru`ewima u zemqi i inostranstvu– govorili su o ozbiqnimnamerama i ne malim o~ekivawima,a ova o~ekivawa svakako su se zasnivalai na op{tem optimizmu poslepetooktobarskih promena.Ali, ve} od samog osnivawa, na-{em dru{tvu nedostajala je jedna„sitnica“: ono nije imalo svoje prostorijeza rad i delovawe, ne samoUprave i sekretarijata, ve} ni zarad redakcije Kwi`evnog magazina iodr`avawe tribinskih programa.O~ekivawa da }emo, kao ravnopravniba{tinici tradicije Udru`ewakwi`evnika Srbije dobiti svoj prostoru „ku}i pisaca“, ovde, u Francuskoj7, odbijana su od strane na-{ih kolega iz tada{we Uprave UKSaod samog po~etka, pa ~ak i posleodluke Skup{tine grada Beograda,Re{ewa Republi~ke agencije zaimovinu i potpisivawa ugovora saGradom o ravnopravnom kori{}enuprostor u Francuskoj 7 sa ostala dvaudru`ewa. Useqewe u dodeqeni prostorspre~avano je vi{e od pet godina,a ni do dana dana{weg nije namomogu}eno useqewe u jo{ jednu dodeqenunam prostoriju.Sre}om bilo je u ovom gradu ionih koji su imali razumevawe zana{e potrebe: Sekretarijat za kulturuSkup{tine grada Beograda iMinistarstvo kulture uplatili sunam prva sredstva za na{e aktivnosti,Biblioteka grada pru`ila namje na raspolagawe ugao jedne prostorijei jedan sto u Zmaj Jovinoj 1, a uKulturnom centru Beograda i u Biblioteci„Milutin Boji}“ odr`avalismo svoje tribine.Onako kako je pre deset godinabilo razloga za nezadovoqstvo kojeje teralo na akciju, ima li danasrazloga za zadovoqstvo onim {tosmo kao kwi`evno dru{tvo i ~lanovidru{tva postigli? Znamo da }emalo ko od nas re}i da nekih ve}ihrazloga za zadovoqstvo ima, bar kadsu polo`aj pisaca i wihovih stale-{kih asocijacija u pitawu. Kao i umnogim drugim oblastima, i mi kojine{to radimo u kulturi, koji ~itamoi pi{emo, ure|ujemo kwige i ~asopise,bili smo preveliki idealistii optimisti u svojim o~ekivawimaposle 5. oktobra. Mislili smoda }e politi~ka vlast, razli~itegarniture te vlasti i wihovi i na-{i ministri boqe prepoznavati va-`nost kulture za ovu zemqu i wenumladu demokratiju. Ali 10 godina jesasvim dovoqno vreme da se osvedo-/60/ KWI@EVNI MAGAZIN/br.<strong>115</strong>-<strong>116</strong>-<strong>117</strong>

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!