SRPSKO KWI@EVNO DRU[TVOMilovan Mar~eti}DESET PRVIH GODINA„Veruju}i da s nama delite zabrinutosti ose}awe nezadovoqstvazbog naru{enog stale{kog ugledapisaca, molimo Vas da pa`qivo razmotritena{a razmi{qawa o novomvidu organizovawa kwi`evnika, sciqem o~uvawa duhovnih i moralnihvrednosti i materijalnih interesaprofesije. ...Iako je na{ osnovniposao po prirodi stvari individualan,smatramo da celokupne dru-{tvene okolnosti i daqe iziskujuna{e stale{ko zbli`avawe.Namera nam je da osnujemo Srpskokwi`evno dru{tvo ~ije bi ~lanstvo,nezavisno od poeti~kih razlika,okupilo pesnike, prozne i dramskepisce, esejiste i kriti~are ~ijije dosada{wi rad relevantan i potvr|enu kwi`evnoj javnosti...“Ovako po~iwe poziv koji je u februarumesecu 2001. godine, posletri meseca priprema i deset sastanakau maloj kancelariji SrpskogPEN Centra u Andri}evoj zadu`bini,na adrese preko sto pisaca uputioInicijativni odbor nove kwi-`evni~ke asocijacije, kojeg su,azbu~nim redom, ~inili VladislavBajac, Gojko Bo`ovi}, AleksandarGatalica, Slobodan Zubanovi}, Ra-{a Livada, Milovan Mar~eti}, VasaPavkovi}, Mihajlo Panti}, MilutinPetrovi} i Gordana ]irjani}.Osniva~ka skup{tina odr`anaje 3. marta u sali 11 na Filolo{komfakultetu, i tog dana 124 pesnika,prozaista, esejista, kriti~ara, teoreti~arai istori~ara kwi`evnostibili su ujedno osniva~i i postalisu ~lanovi Srpskog kwi`evnog dru-{tva. Istog dana konstituisan jeUpravni odbor, uskoro i komisije idruga radna tela. U julu mesecu pokrenutje Kwi`evni magazin, glasiloDru{tva, osnovane su kasnije i dveredovne tribine, zatim Me|unarodnakolonija „^ortanovci“, a na{i~lanovi sa statusom samostalnihumetnika, istina jo{ uvek prekoUdru`ewa kwi`evnika Srbije, nastavilisu da ostvaruju svoja socijalnaprava.Dakle, po~elo je sa zabrinuto-{}u, ali i s nadom da se ne{to mo-`e promeniti u stale{kom organizovawui polo`aju pisaca. I samiproklamovani ciqevi nove asocijacije– da {titi moralna i materijalnaprava svojih ~lanova, da branislobode stvarala{tva, da se stara opo{tovawu socijalnih i autorskihprava, da sara|uje sa drugim stale-{kim udru`ewima u zemqi i inostranstvu– govorili su o ozbiqnimnamerama i ne malim o~ekivawima,a ova o~ekivawa svakako su se zasnivalai na op{tem optimizmu poslepetooktobarskih promena.Ali, ve} od samog osnivawa, na-{em dru{tvu nedostajala je jedna„sitnica“: ono nije imalo svoje prostorijeza rad i delovawe, ne samoUprave i sekretarijata, ve} ni zarad redakcije Kwi`evnog magazina iodr`avawe tribinskih programa.O~ekivawa da }emo, kao ravnopravniba{tinici tradicije Udru`ewakwi`evnika Srbije dobiti svoj prostoru „ku}i pisaca“, ovde, u Francuskoj7, odbijana su od strane na-{ih kolega iz tada{we Uprave UKSaod samog po~etka, pa ~ak i posleodluke Skup{tine grada Beograda,Re{ewa Republi~ke agencije zaimovinu i potpisivawa ugovora saGradom o ravnopravnom kori{}enuprostor u Francuskoj 7 sa ostala dvaudru`ewa. Useqewe u dodeqeni prostorspre~avano je vi{e od pet godina,a ni do dana dana{weg nije namomogu}eno useqewe u jo{ jednu dodeqenunam prostoriju.Sre}om bilo je u ovom gradu ionih koji su imali razumevawe zana{e potrebe: Sekretarijat za kulturuSkup{tine grada Beograda iMinistarstvo kulture uplatili sunam prva sredstva za na{e aktivnosti,Biblioteka grada pru`ila namje na raspolagawe ugao jedne prostorijei jedan sto u Zmaj Jovinoj 1, a uKulturnom centru Beograda i u Biblioteci„Milutin Boji}“ odr`avalismo svoje tribine.Onako kako je pre deset godinabilo razloga za nezadovoqstvo kojeje teralo na akciju, ima li danasrazloga za zadovoqstvo onim {tosmo kao kwi`evno dru{tvo i ~lanovidru{tva postigli? Znamo da }emalo ko od nas re}i da nekih ve}ihrazloga za zadovoqstvo ima, bar kadsu polo`aj pisaca i wihovih stale-{kih asocijacija u pitawu. Kao i umnogim drugim oblastima, i mi kojine{to radimo u kulturi, koji ~itamoi pi{emo, ure|ujemo kwige i ~asopise,bili smo preveliki idealistii optimisti u svojim o~ekivawimaposle 5. oktobra. Mislili smoda }e politi~ka vlast, razli~itegarniture te vlasti i wihovi i na-{i ministri boqe prepoznavati va-`nost kulture za ovu zemqu i wenumladu demokratiju. Ali 10 godina jesasvim dovoqno vreme da se osvedo-/60/ KWI@EVNI MAGAZIN/br.<strong>115</strong>-<strong>116</strong>-<strong>117</strong>
~imo da stvari nisu ba{ tekle onakokako smo o~ekivali.Ne zaboravqaju}i sve te{ko}etakozvane tranzicije, i posebnokrize u posledwe dve godine, umetnicii pisci ove zemqe ne mogu dazatvore o~i pred mnogim primerimalo{eg odnosa prema kulturi,umetnosti, kwi`evnosti i ve}inistvaralaca. Danas mnogi pisci, kriti~ari,esejisti, urednici `ive istvaraju u lo{im socijalnim uslovima,a posebno je te`ak polo`ajmla|ih generacija pisaca i kriti-~ara, onih koji su zavr{ili kwi-`evnost, ili neku drugu {kolu, nadarenihi obrazovanih qudi koji suse opredelili za kwi`evnu umetnost.Autorski honorari su retkapojava, mogu}nost zaposlewa sve jemawa, mogu}nost re{ewa stambenihproblema nikakva. U isto vreme, iakobar po broju televizija i novinaizgleda da imamo vrlo razvijen medijskiprostor, vrlo retko se ~ujekriti~ka re~, re~ koja bi se argumentovanoi slobodno bavila problemimana{e kulture, kwi`evnostii dru{tva.Kakve su u ovakvoj situaciji perspektivejedne asocijacije pisacakao {to je to Srpsko kwi`evno dru-{tvo? Ima li uop{te nekog smislau wegovom daqem postojawu i delovawu,pored zaista nedovoqne podr-{ke i nedostatka ozbiqnije kulturnestrategije, posebno va`ne za zemqukoja ho}e da poka`e svetu da jeistinski demokratska? Ne iscrpquju}irazlog svoga postojawa kao posrednikau ostvarivawu penzijskihi zdravstvenih prinadle`nosti iliu posredovawu u komunikaciji na-{ih pisaca sa svetom, mislim daSrpsko kwi`evno dru{tvo su{tinusvoga delovawa mora da tra`i ukwi`evnim projektima, u kriti~kojre~i kada su u pitawu ove ili onekulturne, umetni~ke, kwi`evne idru{tvene pojave i vrednosti, a prvenstvenou negovawu i podizawukwi`evnog ukusa, koji je u op{tojkomercijalizaciji i pogre{noshva}enoj evropeizaciji ugro`en unajve}oj meri. To je najva`niji posaosvih nas koji se bavimo kwi`evno{}u.Moramo biti i pravedniji uocewivawu kwi`evnih dela, odlu~nijiu promociji onog {to je kwi-`evnio zaista vredno, a ne samoonog {to je za nekog li~no korisno.Sve vreme, kao ~lanovi kulturne ikwi`evne zajednice, moramo imatii vi{e razumevawa za na{e siroma-{nije kolege, jer i to je jedna od va-`nijih osnova postojawa na{eg dru-{tva.Treba da budemo i {to upornijiu otklawawu onih slabosti koje suse po~ele javqati unutar samom na-{eg dru{tva nedugo posle osnivawa,a koje se ti~u podre|ivawa zajedni~koginteresa interesima mawih grupaili pojedinaca. Srpsko kwi`evnodru{tvo mora i da se podmladi.Od onih na{ih ~lanova koje pozivajuu razli~ite komisije o~ekujemoda budu principijelniji u borbi zaboqi su{tinski i materijalni polo`ajkulture i kwi`evnosti, jer zato imaju konkretne prilike. To o~ekujemoi od onih kolega i koleginicakoje je vlast spremna da saslu{aili koji imaju i nekog uticaja u vlasti.Dr`awe mawih i ve}ih institucijakulture, udru`ewa i wihovih~lanova na materijalnom minimumu,a sa druge strane neprihvatqivorasipawe sredstava namewenihkulturi na lo{e osmi{qeneinvesticije i ulagawe u nesposobneili nedarovite pojedince dugoro~noje pogubno po kulturu i takozvanikulturni `ivot.Mada su kwi`evnost i dela jednekwi`evnost u najve}oj meri rezultatindividualniog rada i dara, ipakmi danas i kao dru{tvo pisaca nemo`emo a da ne budemo ponosti naono {to su na{i ~lanovi u ovih desetgodina napisali i objavili. Bezustezawa mo`emo da ka`emo da je~lanstvu na{eg dru{tva ve}ina boqihi najboqih pisaca koji pi{u nasrpskom jeziku, pri ~emu nimalo netreba umawivati vrednost dela na-{ih kolega iz Udru`ewa kwi`evnikaSrbije, niti u korpusu savremenesrpske kwi`evnsost po tom osnovuvr{iti bilo kakve podele. O vrednostii zna~aju onoga {to pi{u i objavquju~lanovi Srpskog kwi`evnogdru{tva, svedo~e i sve ve}a zastupqenostu {kolskim i univerziitetskimprogramima, prevodi na stranejezike, kwi`evne nagrade, izdava~keku}e koje vode na{i ~lanovi, uredni~kii drugi poslovi koje obavqaju.Ponavqam, to je naj~e{}e wihovaindividualna zasluga, ali mi,ipak, kao du{tvo mo`emo bar da seponosimo na{im ~lanovima. A akoSrpsko kwi`evno dru{tvo posmatramokao istovremeno i skup individulacai kao profesionalnoudru`ewe, smatram da ono deluje ukorist {ire dru{tvene zajednice ina{e kulture i kwi`evnosti, dapredstavqa boqi wen deo.Svim ~lanovima, u ime Upravnogodbora i li~no, ~estitam desetu godi{wicuosnivawa, a novoprimqenimkoleginicama i kolegama ~estitamu~lawewe u Srpsko kwi`evnodru{tvo.(Izgovoreno 5. marta 2011.na Redovnoj skup{tini povodomdesete godi{wice Srpskogkwi`evnog dru{tva.)br.<strong>115</strong>-<strong>116</strong>-<strong>117</strong>/KWI@EVNI MAGAZIN /61/
- Page 1 and 2:
kwi`evnimagazin/ broj 115-116-117 /
- Page 3 and 4:
oj /115-116-117/januar-mart 2011Sad
- Page 5 and 6:
3.U zemqi koja ne prestaje da se sm
- Page 7 and 8:
{ci, i vidim ih one nedeqe dok sam
- Page 9 and 10:
Isakovi} (Tren 2, 1982), Jovan Radu
- Page 11 and 12: su se takvi doga|aji desili ili nis
- Page 13 and 14: Galeb Antona ^ehova u Galebu Borisa
- Page 15 and 16: fla{ice etra u ru~noj apoteci, impr
- Page 17 and 18: VARVARI (DRUGA RUNDA)Nismo uzalud ~
- Page 19 and 20: napoqe. Tako se Abu Hamza vrati u s
- Page 21 and 22: POEZIJASulvej fon [ulcVETAR I SUNCE
- Page 23 and 24: danput, ovog puta sam, da bih okom
- Page 25 and 26: [UMA, SRE]AUdahnuo sam {umu, vi{e j
- Page 27 and 28: i ume, da bude na visini zadatka. P
- Page 29 and 30: sebi, posebno o tim mojim qubavnim
- Page 31 and 32: smo {koqke, barene {paroge preliven
- Page 33 and 34: POEZIJANeboj{a Vasovi}KUBANSKI DNEV
- Page 35 and 36: NOV^ANICEPenu{ava svitawa, pogled n
- Page 37 and 38: kvom svetu i nastajala i samo wegov
- Page 39 and 40: postavili granicu izme|u dva svetan
- Page 41 and 42: usko~io u qudsku, Gorgonzola G. sus
- Page 43 and 44: DVE TETKE* * *Sirena veli~ine somi}
- Page 45 and 46: napisali prijateqi koji su jo{ uvek
- Page 47 and 48: PROZAZahar Prilepin\AVO I DRUGIJedn
- Page 49 and 50: postoje kategorije staraca, mu{kara
- Page 51 and 52: - Dali mi klinci da probam. Ponekad
- Page 53 and 54: PROZAJadranka ^avi}PRI^A O ONITo ju
- Page 55 and 56: svim merilima, ali tako|e je ta~nod
- Page 57 and 58: ge strane, ciklus „Beleg Stevanov
- Page 59 and 60: To tako|e upu}uje na pesnikov do-`i
- Page 61: najbolnijim problemima. [to, naravn
- Page 65 and 66: SKUP[TINA SKD-astvovali u radu Koor
- Page 67: JEDNA PESMABorislav Radovi}ZIMSKA B