Prva pripada ilirskom flornom elementu heli<strong>of</strong>ilne vegetacije planinskih stijena, točila ilivada, koje Horvatić naziva ilirsko-balkanskim endemičnim biljkama (prema Trinajstiću1992). Raste pretežno u pukotinama vapnenačkih stijena na Velebitu, Velikoj Kapeli iGoloj Plješivici, s nekoliko lokaliteta u Bosni i Hercegovini (Ilica, Osječnica, Ljubična–Vjetrenica) te u Sloveniji (Snežnik), na visinama između 700 i 1650 m. Campanulatommasiniana nastanjuje pak samo masiv Učke u Istri i stoga se može smatratiistarskim stenoendemom u punom smislu. Vrsta je to pukotina stijena otvorenihstaništa, ali i pretplaninskih bukovih šuma mediteransko-montanog pojasa navisinama do 1400 m, koja se jasno razlikuje od drugih vrsta roda jedinstvenomcjevastom građom čaške. Opće morfološke karakteristike dviju vrsta agregataWaldsteiniana veoma su slične prije cvatnje (bazalni listovi u rozetama sitni iokruglasti, listovi stabljike lancetasti i nazubljeni, uspravan rast u busenovimaisključivo iz pukotina stijena), a donekle se mogu povezati i s okruglolisnom vrstom C.hercegovina. No, iznimno je zanimljivo da se Waldsteinov i Tommasinijev zvončićuvelike razlikuju građom vjenčića, što je gotovo jedinstveno među zvončićima uopće(Damboldt 1965b).Još je nekoliko vrsta zvončića tijekom desetljeća dovođeno u kontekst s opisanomjezgrom dinarskih endemičnih razvojnih linija (usp. Wohlfa<strong>hr</strong>t u Koch 1902, Fiori 1927,Hayek 1931, Crook 1951, Pignatti 1982, Kolakovski 1992ab), u prvom redu vrsteagregata Pyramidalis (Geslot 1984) uglavnom okojadranske distribucije (C.pyramidalis, C. versicolor i C. secundiflora - Prilog 3, sl. 1, 2 i 3-ljubaznošću mr.Bojana Zlatkovića). Izolirane vrste kao što su C. sartorii (endem egejskog otočićaAndrosa), C. morettiana (Dolomiti; Prilog 3, sl. 8), C. raineri (istočna Insubria; Prilog 3,sl. 7) i C. arvatica s.l. (incl. C. adsurgens, sjeverozapadna Španjolska), od kojih seposljednje dvije još svrstavaju u klasičnu Sekciju Rapunculus (usp. Fedorov i Kovanda1976), morfološki donekle nalikuju «iz<strong>of</strong>iloidima». Prastara vrsta (paleoendem)karpatskog masiva C. carpatica (Prilog 3, sl. 6), te endem istočnih Alpa C. zoysii,također «rapunkuloidi» kojima se tobolac otvara pri vrhu i čaška nema nastavaka,vjerojatno su bliski srodstvenim krugovima iz<strong>of</strong>ilnih i heter<strong>of</strong>ilnih zvončića. No, sve temorfološki i ekološki «slične» vrste treba uključiti i u molekularna istraživanja, kako bise dobila jasnija slika njihove međusobne srodnosti.16
2. CILJ ISTRAŽIVANJAKako je razvrstavanje u vrste i niže sistematske jedinice unutar roda Campanulajoš uvijek jako problematično, smatra se ispravnim za uzorak izabrati manje prirodneskupine slične rasprostranjenosti i podvrći ih multidisciplinarnoj reviziji (Eddie i sur.2003, Gutermann usmeni kontakt). U središtu ove disertacije tako se našlo nekoliko,većinom endemičnih (Fedorov i Kovanda 1976, Geslot 1984), razvojnih linija i vrstazvončića primorskih Dinarida, koji su neriješenim i nejasnim srodstvom vezani i sapeninskim i balkanskim, ali i srednjoeuropskim vrstama. Temeljni zadatakistraživanja jest razjasniti srodstvene i taksonomske odnose te moguću filogeniju 15-tak vrsta iz<strong>of</strong>ilnih («jednakolisnih»), heter<strong>of</strong>ilnih («raznolisnih») i «iz<strong>of</strong>iloidnih»(«prijelaznih») svojti zvončića s prostora primorskih Dinarida, temeljem dviju metoda:usporedbenom morfometrijom cvjetova i istraživanjem polimorfizma restrikcijskihfragmenata (RFLP) kloroplastne trnT-trnF DNA regije, uz prikladnu statističku ifilogenetičku obradu podataka.Komparacijom dobivenih rezultata s drugim metodama koje se usporedno provodeili su u pripremi na istom ili sličnom uzorku zvončića (sekvenciranje kratkihtranskribirajućih razmaknica nuklearne DNA (ITS), izoenzimi, palinologija, citologija,fenologija, ekologija, uzgoj u kulturi tkiva) nadam se u konačnici dobiti cjelovitiju slikuevolucije i sistematskog položaja istraživanih skupina dinarskih zvončića unutar rodaCampanula i porodice Campanulaceae.17
- Page 1 and 2: Sveučilište u ZagrebuPrirodoslovn
- Page 3 and 4: SADRŽAJTemeljna dokumentacijska ka
- Page 5 and 6: TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICASve
- Page 7 and 8: 1.1 Red i porodica zvončića1. UVO
- Page 9 and 10: 1.2 Rod zvončića (Campanula L.)Im
- Page 11 and 12: nije bilo poznato da postoje vrste
- Page 13 and 14: 2002), pa i u vrstama roda Campanul
- Page 15: isophylla - Prilog 1, sl. 7). Ta je
- Page 19 and 20: Biljni materijal za morfometrijsku
- Page 21 and 22: Listovi za DNA-izolaciju prikupljen
- Page 23 and 24: Devet mjerenih kvantitativnih morfo
- Page 25 and 26: Elektroforeza u gelu agarozeElektro
- Page 27 and 28: Tablica 3.1. Parametrijski i nepara
- Page 29 and 30: Vrijednost Wilks' Lambda koeficijen
- Page 31 and 32: Metoda najbližeg susjeda (Neighbou
- Page 33 and 34: Tablica 4.1. Korelacije vremenskog
- Page 35 and 36: Tablica 4.3 Rezultati neparametrijs
- Page 37 and 38: 98765432dužina zubaca èaške (SEP
- Page 39 and 40: 4,54,0Mean Mean±SE Mean±SD3,5, mm
- Page 41 and 42: 5,55,0Mean Mean±SE Mean±SD4,54,03
- Page 43 and 44: 87Mean Mean±SE Mean±SD65432širin
- Page 45 and 46: 2422Mean Mean±SE Mean±SD, mm) L20
- Page 47 and 48: 2220Mean Mean±SE Mean±SD181614121
- Page 49 and 50: 1098Mean Mean±SE Mean±SD7, mm) AN
- Page 51 and 52: Rezultati Kruskal-Wallisove univari
- Page 53 and 54: Osi 1-6 imaju α ≤ 0,05, što zna
- Page 55 and 56: Slika 4.20 Scatter grafikon primjer
- Page 57 and 58: Tablica 4.7 Eigen-vrijednosti i kum
- Page 59 and 60: Metode grupiranja podataka (Cluster
- Page 61 and 62: 4.2 Analiza materijala za molekular
- Page 63 and 64: Slika 4.26. Restrikcija kloroplastn
- Page 65 and 66: Garganicae«izofiloidi»(«heterofi
- Page 67 and 68:
5. RASPRAVA5.1. Usporedbena morfome
- Page 69 and 70:
pripr.), naznačuju neobičan polo
- Page 71 and 72:
sigurnošću korištene u determina
- Page 73 and 74:
Waldsteiniana imaju jasnu (mada če
- Page 75 and 76:
kao što je C. cespitosa. Ta sličn
- Page 77 and 78:
5.2 Evolucija morfoloških karakter
- Page 79 and 80:
obliku. Moja iskustva s prirodnih s
- Page 81 and 82:
Drugo, slabo poznata skupina «izof
- Page 83 and 84:
vrstama nejasne filogenije bez obzi
- Page 85 and 86:
garganica na Monte Garganu, s izraz
- Page 87 and 88:
Engelskoj naturalizirana vrsta (Cro
- Page 89 and 90:
što su im areali bili razdijeljeni
- Page 91 and 92:
6. ZAKLJUČCITemeljem provedenih us
- Page 93 and 94:
Buzas, G., 1998: Provisorischer Sch
- Page 95 and 96:
Frizzi G., Tammaro, F., 1991: Elect
- Page 97 and 98:
Kovačić, S., 2004: The genus Camp
- Page 99 and 100:
Phitos, D., Kamari, G., 1988: Contr
- Page 101 and 102:
Trinajstić, I., 1991: O problemu g
Change language