PhD download - hirc.botanic.hr, Department of Botany, Faculty of ...

kao što je C. cespitosa. Ta sličnost, zajedno s morfološkim i fenološkimkarakteristikama, indicira mogućnost postojanja zajedničkog pretka C. tommasinianaunutar grupe C. rotundifolia (te bi stoga ovaj agregat prije bi bio «heterofiloidni» nego«izofiloidni»!), no ne objašnjava zvjezdasti oblik vjenčića kod C. waldsteiniana.Sličnost u građi vjenčića, svakako, može biti i rezultatom pomanjkanja vrsta sličnegrađe vjenčića u regiji ili jednostavno njihove neuključenosti u ovo istraživanje - ali islučajna. Ipak, vrijedi spomenuti da je još Nyman (1878-1882) smatrao da bi vrsteagg. Waldsteiniana mogle biti bliske s reliktnim okruglolisnim vrstama kao što su C.cespitosa, C. excisa ili C. pulla (tada klasificiranima u skupinu Rupestria Boiss.podroda Campanulastra), mišljenje koje su kasniji autori odbacili (npr. Wohlfahrt uKoch 1902, Fiori 1927, Hayek 1931, Gadella 1964, Damboldt 1965b), arbitrarnoprisličivši Waldsteinianae jednakolisnim zvončićama (tada se smatralo da je C.tommasiniana tek podvrsta C. waldsteiniana). Damboldt (1965b) je ipak dopustiomogućnost veze C. tommasiniana sa subendemičnom okruglolisnom vrstom C.hercegovina, koja morfološki napadno nalikuje umjetno dobivenom križancu C.waldsteiniana x C. tommasiniana po općem habitusu i sličnom obliku bazalnih istabljičnih listova. No, prema ovom istraživanju te rezultatima drugih autora (Liber isur. 2004, Park i sur. u pripr.), C. hercegovina je prava (moguće vrlo stara) pripadnicakruga Rotundifolia, bez ikakvih bliskijih veza s agregatom Waldsteiniana. PremaPodlechu (1965) sredozemne bi vrste kao C. hercegovina, C. macrorrhiza ili C.forsythii mogle predstavljati neke od drevnih diploida iz kojih je evoluirala čitava grupaC. rotundifolia.Koliko je poznato, dvije vrste Waldsteiniana međusobno se uspješno križaju dajućisasvim fertilno potomstvo (C. x yorkii), građom «na pola puta» između roditeljske(Damboldt 1965b), no ne hibridiziraju ni s jednom drugom vrstom izofilnih, kao niheterofilnih zvončića, iako na dinarskim planinama s mnogima dijele prirodna staništa(npr. C. fenestrellata s.s., C. pyramidalis, C. cochleariifolia, C. justiniana, C. velebiticas.l., C. witasekiana, C. marchesettii), a i u hortikulturnoj su literaturi takvi navodi česti(usp. Crook 1951, Lewis i Lynch 1998). Stoga se čini nevjerojatnim da bi neobičnicjevasti vjenčić C. tommasiniana mogao nastati križanjem C. waldsteiniana s bilokojom recentnom vrstom zvončića. Ako i jest tako, tada je drugi pra-roditelj C.tommasiniana danas izumro, barem na interesnom području ovoga rada: u sljedećimće analizama evolucijske putove endemičnih razvojnih linija roda Campanulazapadnobalkanskog i okojadranskog prostora biti potrebno potražiti i među izoliranim i75