PhD download - hirc.botanic.hr, Department of Botany, Faculty of ...

što su im areali bili razdijeljeni u nekoliko sredozemnih refugija: mnogobrojnediferencijacije, vikarizmi i endemizmi različitih vrsta rezultat su duge evolucijeSredozemlja od mezozoika do danas.Puno specijacija na Sredozemlju svakako je starije nego što se to prije mislilo imože se povezati s rastavljanjima i sastavljanjima mikroploča tijekom Paleogena idonjeg Neogena, tj. od prije 65 do prije oko 35 milijuna godina (Blondel i Aronson1999). U tom se razdoblju možda diferenciraju i preci današnjih zvončića, a možda suto čak bili izravni preci današnjih «izofiloidno-heterofiloidnih» vrsta. Ne postoji rod kojibi se danas mogao smatrati izvornim za ostale unutar uže shvaćenih kampanuloida:neki su zadržali primitivnije karakteristike od drugih, ali za ni jedan se ne može tvrditida je najstariji (arhetip). I najprimitivniji živući rodovi pravih «kampanuloida»(Legousia, Musschia, i Trachelium), koji danas žive na području Sredozemlja iMakronezije, pokazuju mnoge “napredne” karakteristike, uglavnom povezane sadaptacijom na više nadmorske visine. Iz te se drevne skupine vjerojatno razvila irapunkuloidna grupa zvončića (npr. rodovi Rapunculus i Gadellia), no također i"izofiloidi" u smislu Eddieja (i sur. 2003). Ključ razumijevanja razvitka i cijepanja nekadzajedničkih areala pra-vrsta zvončića od kojih su nastali jednakolisni i raznolisnizvončići, te njihovog daljnjeg samostalnog razvitka vjerojatno leži u istraživanjuevolucije i puteva kolonizacije izofiloidno-heterofiloidnih vrsta sjeverne Zemljinepolutke. Filogenetska povijest vrsta i molekularni sat o kojem ovisi stupanj evolucijskihpromjena jako variraju kod različitih filogenetskih skupina, stoga se nikako ne može sasigurnošću tvrditi kad su se izdiferencirale odvojene svojte (Park i sur. u pripr.).Sigurno je samo da su se u davna vremena geografskom izolacijom na “paleootocima”stvorili uvjeti za diferencijaciju i biljnih i životinjskih vrsta, a upravo je naš,sjeveroistočni kvadrant Sredozemlja prostor u kom se razvilo najveće bogatstvogeoloških oblika.Povijest sredozemne flore (Blondel i Aronson 1999) i unutar nje Hrvatske(Trinajstić 1991) relativno su dobro poznati, no gdje su u tome vrste roda Campanulaod interesa u ovom istraživanju? Te su razvojne linije vrlo vjerojatno u srodstvenompogledu danas veoma udaljene, što ne znači da nisu imale zajedničkih predaka:poglavito se to odnosi na linije Garganicae i Rotundifolia. Puno starije Garganicaeostaci su pradavnog, možda kasno-tercijarnog ili bar pliocenskog areala prajednakolisnevrste (ili više predačkih populacija) koja je tijekom toplijeg razdoblja bila89