PhD download - hirc.botanic.hr, Department of Botany, Faculty of ...

4.20). Treća diskriminacijska os (root 3) u najvećoj mjeri razlikuje vrste C.tommasiniana i C. rotundifolia (Sl. 4.21). Vrsta Campanula pyramidalis razlikuje seduž prve kanoničke osi od svih ostalih vrsta u analizi, prvenstveno pozitivnimkoeficijentom za dužinu čitavog vjenčića (PETL) i negativnim koeficijentom za dužinurežnjeva vjenčića (PETLl), te u manjoj mjeri negativnim koeficijentom za dužinuprašničkih niti (FILL). Drugim riječima, što je vjenčić kraći, a duži njegovi režnjevi iprašničke niti, to je manje vjerojatno da primjerak pripada vrsti C. pyramidalis(odnosno u manjoj mjeri i vrstama C. jordanovii, C. marchesettii i C. justiniana).Druga kanonička os u najvećoj mjeri doprinosi razlikovanju vrsta C. debarensis i C.waldsteiniana od svih ostalih (Prilog 10), negativnim koeficijentom za dužinu čitavogvjenčića (PETL) i pozitivnim koeficijentom za dužinu režnjeva vjenčića (PETLl), te umanjoj mjeri negativnim koeficijentom za dužinu prašnica (ANTL). Drugim riječima, štoje vjenčić duži, a kraći njegovi režnjevi i prašničke niti, manje je vjerojatno da primjerakpripada vrstama C. debarensis i C. waldsteiniana. Duž treće kanoničke osi najviše serazlikuju vrste vrste C. tommasiniana i C. rotundifolia pozitivnim koeficijentom zadužinu vrata tučka (STLY), te negativnim koeficijentima za dužinu vjenčića (PETL) ifilamanata (FILL) (Prilog 9). Diskriminacijska snaga, međutim, znatno je manja negoza prve dvije osi.Sukladno eigen-vrijednostima i kumulativnoj varijabilnosti pojedinih osi manjoj od3% (Prilog 9), četvrta kanonička os doprinosi vrlo malo razlikovanju svojti: u najvećojmjeri vrste C. scheuchzeri, C. justiniana i C. debarensis, poglavito na temeljupozitivnog koeficijenta za širinu baze režnja vjenčića (PETW), te negativnihkoeficijenata za dužinu sraslog dijela čaške (SEPL) i dužine zubaca čaške (SEPLl).Na temelju rezultata diskriminacijske analize izračunata je udaljenost svakogmjerenog primjerka do centroida svake vrste primjenom Mahalanobisovog koeficijentaudaljenosti (Prilog 11). Konkretne vjerojatnosti pripadnosti mjerenih jedinki pojedinojvrsti nalaze se u Prilogu 12. U koloni “Vrsta” označena je a priori determinacija, a ukolonama koje slijede vjerojatnosti pripadanja toj ili nekoj drugoj vrsti. Nepodudaranjea priori determinacije s a posteriori svrstavanjem primjerka nekom centroidu označenje zvjezdicom (*).54