PhD download - hirc.botanic.hr, Department of Botany, Faculty of ...

Engelskoj naturalizirana vrsta (Crook 1951). Osim da je vrlo polimorfan i sastavljen odvelikog broja nižih svojti nepoznata sistematskog položaja (npr. C. staubii, C. plasoniite novoopisana C. kapelae), o filogeniji razvojne linije Pyramidalis zapravo se malozna.Vrste agregata Waldsteiniana oduvijek se smatraju disjunktnima: C. tommasiniananastanjuje masiv Vele i Male Učke u Istri na visinama do 1400 m, dok je središte širerasprostranjene C. waldsteiniana na primorskim obroncima Velebita (700-1650 m/nm),uz nekoliko lokaliteta u Bosni i Hercegovini te jednim u Sloveniji. Koliko je (dosad)poznato, te se dvije vrste nigdje u prirodi ne susreću, iako u uzgoju daju sasvimplodno potomstvo.5.5 Starost i mogući razvitak okojadranske flore s osvrtom na rodCampanulaZapanjujuća karakteristika većina grupa biljaka i životinja Sredozemlja je visokstupanj endemičnosti, koji je rezultat vrlo složene povijesti. Jako su važni dugi, uskipoluotoci i izolirane planine, te ogroman arhipelag, uz visoke geografske i ekološkebarijere među njima: tako sredozemne planine pokazuju čak do 43% endemičnostimeđu višim biljkama (Blondel i Aronson 1999). Čitavo je područje bilo – i još je –razdvajano na otoke, poluotoke i planine, pa ponovo spajano s kontinentom mnogoputa tijekom svoje povijesti, da bi konačno dobilo današnji oblik prije oko pet milijunagodina (Blondel i Aronson 1999), no okojadranski je prostor zajedno s morem punomlađi. Jašić i suradnici (1999) temeljem novih spoznaja o jadranskoj platformi,geotektonskim i morfostrukturnim značajkama dna Jadrana raspravljaju omeđuovisnosti oblikovanja sukcesije Jabučke potoline i Palagruškog praga, koji ustrukturno-geomorfološkom pogledu predstavljaju jedinstveni Srednjojadranski prag.Oblikovanje tog osnovnog prostora počinje u starijem tercijaru, a tijekom alpskeorogeneze (mlađi tercijar) oblikuju se obrisi dinarskih, apeninskih i alpskihsubdukcijskih sustava, dok je jadranska platforma otplutala prema sjeveru. ReljefDinarida kakav danas poznajemo star je tek oko 20.000 godina (tj. pretpostavlja se daje mlađi od posljednjeg ledenog doba): bazeni bliže Dinaridima mlađi su, nastajući upaleogenu i neogenu, a bliže Apeninima u neogenu i kvartaru. Kopnena veza izmeđuApulije i Albanije prekinuta je tek krajem pliocena (prije 3 milijuna godina), a srodnost87