BASIC DOCUMENTATION CARDUniversity <strong>of</strong> Zagreb<strong>Faculty</strong> <strong>of</strong> Science<strong>Department</strong> <strong>of</strong> BiologyDoctoral ThesisRELATIONSHIPS AND CHOROLOGY OF ISOPHYLLOUS ANDHETEROPHYLLOUS BLUEBELLS (Campanula L., Campanulaceae)IN ADRIATIC DINARIDSSanja KovačićBotanical Div. and Botanical Garden, <strong>Department</strong> <strong>of</strong> Biology, <strong>Faculty</strong> <strong>of</strong> Science,University <strong>of</strong> Zagreb – Botanical Garden, Trg Marka Marulića 9, 10000 ZagrebDoctoral thesis deals with relationships and evolution <strong>of</strong> endemic Campanulalineages (Waldsteiniana, Pyramidalis, Rotundifolia and Garganica). Taxonomic status<strong>of</strong> several taxa is solved, their mutual relations and kinship with other lineagesdispersed across the mountains along the Adriatic Sea. Methods <strong>of</strong> comparativemorphometry and RFLP method are used on the geographic, qualitative andquantitative suitable sample: 15 endemic Campanula taxa, mostly inhabiting Učka andVelebit Mountains. In focus are «isophylloid» species and endemics Campanulatommasiniana, C. waldsteiniana and C. pyramidalis, and their relations with(steno)endemic taxa <strong>of</strong> larger and better known lineages Garganicae and Rotundifolia.Results are giving a new perspective <strong>of</strong> the Campanula genus origin and evolution inthe eastern Adriatic coastal mountains (and broader), depicting the possible relationsamong lineages and distribution changes t<strong>hr</strong>ough the history.(102 pages, 34 figures, 20 tables, 177 references, original in Croatian)Thesis deposited in Botanical library, <strong>Department</strong> <strong>of</strong> Biology, <strong>Faculty</strong> <strong>of</strong> Science,University <strong>of</strong> Zagreb – Trg Marka Marulića 20/II, HR-10000 Zagreb, CROATIAKeywords: Campanula / Dinarids / Heterophylla / Isophylla / morphometrics /Pyramidalis / RFLP / WaldsteinianaSupervisor: Toni Nikolić, assistant pr<strong>of</strong>essor(Co-supervisor: Zlatko Liber, assistant pr<strong>of</strong>essor)Reviewers: dr.sc. Zlatko Liber, dr.sc. Toni Nikolić, dr.sc. Mihaela BritvecThesis accepted: January 11th, 20066
1.1 Red i porodica zvončića1. UVODRed i porodica zvončića još se uvijek klasifikacijski shvaćaju u ponešto različitomopsegu, ovisno o gledištima pojedinih autora (Dahlgren 1980, Cronquist 1988,Taktadžan 1991, Thorne 1992). Prema rezultatima najnovijih, mahom molekularnihistraživanja, zvončići pripadaju redu Asterales (podred Euasteridae II, premaAngiosperm Phylogeny Group (APG) 1998, 2002) s trikolpatnim polenom, no većinastručnjaka za porodicu (npr. Lammers 1992 i osobni kontakt, Eddie i sur. 2003 iosobni kontakt) i dalje smatra da red zvončića (Campanulales) zaslužuje izdvojenstatus. U najnovije doba uz klasične taksonomske metode koje se zasnivaju namorfologiji i anatomiji, te palinologiji, embriologiji, citologiji, ultrastrukturi i kemizmu,molekularna istraživanja (npr. usporedba kloroplastnih rbcL-sekvenci) daju sasvimnove poglede na vjerojatnost srodstava između biljnih porodica unutar redova - nekiod njih su i prilično kontroverzni. Primjerice, prema Lammersu (1992), reduCampanulales pripada ukupno 12 porodica, među ostalima i Asteraceae, te manjeporodice razdvojene iz (nat)porodice Campanulaceae s.l. (Cyphiaceae,Campanulaceae s.s. i Lobeliaceae). Molekularna filogenija ukazuje i na to da se 12porodica reda Campanulales dijeli na dvije temeljne razvojne grane («asteridnu» i«kampanuloidnu»; Lammers 1992, Spichiger i Savolainen 1997). Starost čitaveskupine zvončića može se samo pretpostavljati temeljem vrlo oskudnih fosilnih ipolenskih ostataka njihovih najbližih srodnika 1 . Nema izravnih fosilnih dokaza je li seijedna skupina biljaka reda Campanulales pojavila na Zemlji prije perioda oligocena(prije oko 41 milijun godina – preuzeto iz Park i sur. u pripr.), a najprihvaćenije teorijepretpostavljaju da su se pra-zvončići počeli razvijati u ranom tercijaru, za raspadanjaGondvane (Eddie 1998), kad su se i Lobelioideae (-aceae) odvojile odCampanuloideae (-aceae s.s.). Usprkos velikoj brojnosti i raznolikosti (više od 1200rodova i nešto manje od 22.000 vrsta), red Campanulales je ipak u usporedbi s drugimredovima kritosjemenjača relativno homogena skupina biljaka. Porodica zvončića(Campanulaceae s.l.) rasprostranjena je čitavim planetom, s 90 rodova i više od 2000vrsta (Eddie 1998, Watson i Dallwitz 2000, Judd i sur. 2002). No, po mišljenju vodećihstručnjaka za porodicu (Lammers 1992, Eddie i sur. 2003), porodicu Campanulaceaeipak treba shvaćati u puno užem smislu, s ne više od 46 rodova i do 950 vrsta.1 Unutar čitavog reda Campanulales do danas su pronađeni fosilni ostaci tek jednog predstavnika porodiceAsteraceae (Kamerun) i jednog Goodeniaceae (u baltičkom jantaru) i to oba iz razdoblja tercijara (Mildenhall 1980,Benton 1993).7
- Page 1 and 2: Sveučilište u ZagrebuPrirodoslovn
- Page 3 and 4: SADRŽAJTemeljna dokumentacijska ka
- Page 5: TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICASve
- Page 9 and 10: 1.2 Rod zvončića (Campanula L.)Im
- Page 11 and 12: nije bilo poznato da postoje vrste
- Page 13 and 14: 2002), pa i u vrstama roda Campanul
- Page 15 and 16: isophylla - Prilog 1, sl. 7). Ta je
- Page 17 and 18: 2. CILJ ISTRAŽIVANJAKako je razvrs
- Page 19 and 20: Biljni materijal za morfometrijsku
- Page 21 and 22: Listovi za DNA-izolaciju prikupljen
- Page 23 and 24: Devet mjerenih kvantitativnih morfo
- Page 25 and 26: Elektroforeza u gelu agarozeElektro
- Page 27 and 28: Tablica 3.1. Parametrijski i nepara
- Page 29 and 30: Vrijednost Wilks' Lambda koeficijen
- Page 31 and 32: Metoda najbližeg susjeda (Neighbou
- Page 33 and 34: Tablica 4.1. Korelacije vremenskog
- Page 35 and 36: Tablica 4.3 Rezultati neparametrijs
- Page 37 and 38: 98765432dužina zubaca èaške (SEP
- Page 39 and 40: 4,54,0Mean Mean±SE Mean±SD3,5, mm
- Page 41 and 42: 5,55,0Mean Mean±SE Mean±SD4,54,03
- Page 43 and 44: 87Mean Mean±SE Mean±SD65432širin
- Page 45 and 46: 2422Mean Mean±SE Mean±SD, mm) L20
- Page 47 and 48: 2220Mean Mean±SE Mean±SD181614121
- Page 49 and 50: 1098Mean Mean±SE Mean±SD7, mm) AN
- Page 51 and 52: Rezultati Kruskal-Wallisove univari
- Page 53 and 54: Osi 1-6 imaju α ≤ 0,05, što zna
- Page 55 and 56: Slika 4.20 Scatter grafikon primjer
- Page 57 and 58:
Tablica 4.7 Eigen-vrijednosti i kum
- Page 59 and 60:
Metode grupiranja podataka (Cluster
- Page 61 and 62:
4.2 Analiza materijala za molekular
- Page 63 and 64:
Slika 4.26. Restrikcija kloroplastn
- Page 65 and 66:
Garganicae«izofiloidi»(«heterofi
- Page 67 and 68:
5. RASPRAVA5.1. Usporedbena morfome
- Page 69 and 70:
pripr.), naznačuju neobičan polo
- Page 71 and 72:
sigurnošću korištene u determina
- Page 73 and 74:
Waldsteiniana imaju jasnu (mada če
- Page 75 and 76:
kao što je C. cespitosa. Ta sličn
- Page 77 and 78:
5.2 Evolucija morfoloških karakter
- Page 79 and 80:
obliku. Moja iskustva s prirodnih s
- Page 81 and 82:
Drugo, slabo poznata skupina «izof
- Page 83 and 84:
vrstama nejasne filogenije bez obzi
- Page 85 and 86:
garganica na Monte Garganu, s izraz
- Page 87 and 88:
Engelskoj naturalizirana vrsta (Cro
- Page 89 and 90:
što su im areali bili razdijeljeni
- Page 91 and 92:
6. ZAKLJUČCITemeljem provedenih us
- Page 93 and 94:
Buzas, G., 1998: Provisorischer Sch
- Page 95 and 96:
Frizzi G., Tammaro, F., 1991: Elect
- Page 97 and 98:
Kovačić, S., 2004: The genus Camp
- Page 99 and 100:
Phitos, D., Kamari, G., 1988: Contr
- Page 101 and 102:
Trinajstić, I., 1991: O problemu g