stanične DNA (Park i sur. u pripr.). Iako se u Index Florae Croatiacae (usp. Lovašen-Eberhardt 2000) tretira kao zasebna vrsta, C. istriaca u smislu Feera (1890) ipak sečini podvrstom C. fenestrellata, što pokazuju korištene molekularne metode. Već je iDegen (1938) smatrao da se C. istriaca, istina, razlikuje od C. fenestrellata (popustenasto-sivom indumentu, dužem tobolcu, sitnijim sjemenkama i većimcvjetovima), no bez daljnjega se treba smatrati dlakavom paralelnom formom, jer naVelebitu te dvije svojte nisu jasno razgraničene, a pojavljuju se i prijelazni oblici (npr.iznad Karlobaga, na Velikoj gori iznad Jablanca), te križanci tih dviju svojti.I morfološki vrlo slične prekojadranske vrste C. poscharskyana i C. garganica bezsumnje su blisko srodne, kao što je naglasio i Damboldt (1965a, 1968) i Trinajstić (uLovašen-Eberhardt i Trinajstić, 1978). Kako su razdvojene Jadranskim morem tek odkraja posljednjeg ledenog doba (12-15.000 godina), C. poscharskyana i C. garganicajoš su uvijek morfološki sličnije nego susjedi C. poscharskyana - C. portenschlagianaili C. garganica - C. reatina.Analizirajući rezultate molekularne analize za iz<strong>of</strong>ilne vrste, svakako najvećeiznenađenje predstavlja potpuno izdvajanje «tipične» iz<strong>of</strong>ilne vrste, apulijske C.isophylla i njeno priključivanje heter<strong>of</strong>ilnom dijelu uzorka. Doista, C. isophylla se jakorazlikuje od sekcije Garganicae u općoj morfologiji, fenologiji i citologiji, čega je biosvjestan i Damboldt (1965a). Ta je tirenska vrsta, sa svojim bliskim srodnikom C.fragilis, jasno razdvojena od ostatka Damboldtovih Isophylla brojem kromosoma2n=32, duže nasađenim i znatno većim srednjim listovima stabljike nasuprot netrajnihlistova rozete, pseudo-umbelatnim cvatom (glavni izboj izrasta u cvjetni), tanjurastimvjenčićima širokih režnjeva, crvenkastosmeđim polenom, te izrazito sjajnimsjemenkama oker boje. Zanimljivo je spomenuti i da se C. isophylla ne križa, zapravo,niti sa svojim najbližim srodnikom C. fragilis, odnosno u najboljem slučaju daje sasvimsterilno potomstvo – baš kao i s C. pyramidalis.Kako je to potvrđeno i rezultatima ITS sekvenci stanične DNA (Park i sur. u pripr.),čini se neizbježnom revizija i potpuno napuštanje pojma «grupe Isophylla» u smisluDamboldta, nakon što se dovrše analize koje su u tijeku. U daljnja bi istraživanjasrodnosti zvončića ove skupine trebalo, po svemu sudeći, uključiti i predstavnikesekcije Saxicolae (Boissier) Charadze (Eddie, osobni kontakt), a vrlo vjerojatno imorfološki slične vrste, kao što je američka C. piperi ili azijska C. cashmiriana sasrodnicima.80
Drugo, slabo poznata skupina «iz<strong>of</strong>iloidno-heter<strong>of</strong>iloidnih» vrsta, ovdjezastupljenih predstavnicima agregata Waldsteiniana i Pyramidalis, već se pokazalaizdvojenom iz jednakolisnih i raznolisnih skupina zvončića temeljem morfologije cvijeta(i ne samo cvijeta), a rezultati molekularnih istraživanja indiciraju vrlo neobičnezaključke: ne samo da su predstavnici tih dvaju agregata jasno odvojeni od (bivše)grupe Isophylla, tj. njene sekcije Garganicae, oni se čak čine bliskijima heter<strong>of</strong>ilnimvrstama. I što najviše začuđuje, također postoje indicije i da bi te dvije maleistočnojadransko-balkanske razvojne linije zvončića mogle biti međusobno – makar irelativno daleko – srodne, što se čini vrlo neobičnim s obzirom na njihovu općumorfologiju (najveća se zajednička morfološka sličnost zapravo može uočiti uizraženoj bradavičasto-mrežastoj teksturi sjemene lupine). Bez ikakve sumnje,usprkos značajnim razlikama u obliku vjenčića, C. tommasiniana i C. waldsteinianavisoko su srodne vrste, što je već Damboldt (1965b) dokazao njihovim uspješnimrecipročnim križanjem. Visoka srodnost vrsta C. pyramidalis i C. versicolor potvrđenaje također njihovim uspješnim križanjem (u hortikulturi cijenjena vrsta C. x pyraversi,usp. Crook 1951, Lewis i Lynch 1998), kao i preliminarnim rezultatima ITS sekvencijezgrine DNA (Park i sur. u pripr.). Srodstveni odnosi trećeg člana toga agregata,srpsko-crnogorske paleostenoendemične vrste C. secundiflora, još su posvenepoznati.Nasuprot morfološki dobro opisanim jednakolisnim zvončićima serije Garganicae,srodstveni odnosi «iz<strong>of</strong>iloida»/»heter<strong>of</strong>iloida» u ovoj su fazi istraživanja još uvijeknedovoljno jasni, kao i njihove veze s jednakolisnim i raznolisnim zvončićima.Preliminarni rezultati ITS sekvenci jezgrine DNA (Park i sur. u pripr.) također indicirajuizvjesnu – mada relativno slabu – sestrinsku vezu agregata Waldsteiniana iPyramidalis. Isti rezultati pokazuju i da je C. pulla, mala svojta iz sjeveroistočnih Alpakoju je Kovanda smjestio među Alpicolae (kao i C. cespitosa i C. cochleariifolia,između ostalih), bez sumnje srodnik sestrinske grupe Waldsteiniana-Pyramidalis.Možemo spekulirati da razvitak agregata Waldsteiniana i Pyramidalis seže sve dozajedničkog pretka među izumrlim, primitivnim vrstama s kraja tercijara (kao što su C.carpatica i C. raineri koje im se pokazuju bliskima): tada bi ta stara skupina danasmorfološki jako dobro diferenciranih i udaljenih vrsta bila mon<strong>of</strong>iletička, te bi serazvijala paralelno s razvitkom drugih, puno većih razvojnih linija euroazijskihzvončića, među kojima su i jednakolisni i raznolisni, ali nije postrani razvojni ogranakniti jedne od njih.81
- Page 1 and 2:
Sveučilište u ZagrebuPrirodoslovn
- Page 3 and 4:
SADRŽAJTemeljna dokumentacijska ka
- Page 5 and 6:
TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICASve
- Page 7 and 8:
1.1 Red i porodica zvončića1. UVO
- Page 9 and 10:
1.2 Rod zvončića (Campanula L.)Im
- Page 11 and 12:
nije bilo poznato da postoje vrste
- Page 13 and 14:
2002), pa i u vrstama roda Campanul
- Page 15 and 16:
isophylla - Prilog 1, sl. 7). Ta je
- Page 17 and 18:
2. CILJ ISTRAŽIVANJAKako je razvrs
- Page 19 and 20:
Biljni materijal za morfometrijsku
- Page 21 and 22:
Listovi za DNA-izolaciju prikupljen
- Page 23 and 24:
Devet mjerenih kvantitativnih morfo
- Page 25 and 26:
Elektroforeza u gelu agarozeElektro
- Page 27 and 28:
Tablica 3.1. Parametrijski i nepara
- Page 29 and 30: Vrijednost Wilks' Lambda koeficijen
- Page 31 and 32: Metoda najbližeg susjeda (Neighbou
- Page 33 and 34: Tablica 4.1. Korelacije vremenskog
- Page 35 and 36: Tablica 4.3 Rezultati neparametrijs
- Page 37 and 38: 98765432dužina zubaca èaške (SEP
- Page 39 and 40: 4,54,0Mean Mean±SE Mean±SD3,5, mm
- Page 41 and 42: 5,55,0Mean Mean±SE Mean±SD4,54,03
- Page 43 and 44: 87Mean Mean±SE Mean±SD65432širin
- Page 45 and 46: 2422Mean Mean±SE Mean±SD, mm) L20
- Page 47 and 48: 2220Mean Mean±SE Mean±SD181614121
- Page 49 and 50: 1098Mean Mean±SE Mean±SD7, mm) AN
- Page 51 and 52: Rezultati Kruskal-Wallisove univari
- Page 53 and 54: Osi 1-6 imaju α ≤ 0,05, što zna
- Page 55 and 56: Slika 4.20 Scatter grafikon primjer
- Page 57 and 58: Tablica 4.7 Eigen-vrijednosti i kum
- Page 59 and 60: Metode grupiranja podataka (Cluster
- Page 61 and 62: 4.2 Analiza materijala za molekular
- Page 63 and 64: Slika 4.26. Restrikcija kloroplastn
- Page 65 and 66: Garganicae«izofiloidi»(«heterofi
- Page 67 and 68: 5. RASPRAVA5.1. Usporedbena morfome
- Page 69 and 70: pripr.), naznačuju neobičan polo
- Page 71 and 72: sigurnošću korištene u determina
- Page 73 and 74: Waldsteiniana imaju jasnu (mada če
- Page 75 and 76: kao što je C. cespitosa. Ta sličn
- Page 77 and 78: 5.2 Evolucija morfoloških karakter
- Page 79: obliku. Moja iskustva s prirodnih s
- Page 83 and 84: vrstama nejasne filogenije bez obzi
- Page 85 and 86: garganica na Monte Garganu, s izraz
- Page 87 and 88: Engelskoj naturalizirana vrsta (Cro
- Page 89 and 90: što su im areali bili razdijeljeni
- Page 91 and 92: 6. ZAKLJUČCITemeljem provedenih us
- Page 93 and 94: Buzas, G., 1998: Provisorischer Sch
- Page 95 and 96: Frizzi G., Tammaro, F., 1991: Elect
- Page 97 and 98: Kovačić, S., 2004: The genus Camp
- Page 99 and 100: Phitos, D., Kamari, G., 1988: Contr
- Page 101 and 102: Trinajstić, I., 1991: O problemu g