Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
mag.psych. Josipa Končinski: Samoubojstvo u braniteljskoj populaciji:
Kako prepoznati problem i pomoći
Samoubojstvo je tragičan čin i jako teška tema kako laicima tako i stručnjacima. Međutim,
bez obzira na težinu ove teme, samoubojstvo je prisutna pojava u našem društvu kojoj
svakako treba posvetiti pozornost. Često je samoubojstvo rezultat neuspjeha u rješavanju
životnih problema i općenitog beznađa. Ponekad ljudi pribjegavaju suicidu u slučaju teške
bolesti, invalidnosti i drugih oblika patnje. Zaslijepljeni osjećajima gađenja prema sebi,
beznađa i izoliranosti samoubojstvo im se u datom trenutku može činiti jedinim izlazom iz
nekog problema. Međutim, unatoč njihovoj želji da bol prestane, većina suicidalnih osoba su
u sukobu sami sa sobom vezano za prekid vlastitog života. Oni žele da postoji alternativa
suicidu, ali ju oni ne vide.
Samoubojstvo ima ogromne posljedice na obiteljskom, ali i širem društvenom planu. Ni jedna
smrt ne ostavlja toliko posljedica na obitelj kao samoubojstvo. Članovi obitelji budu
preplavljeni osjećajima tuge, srama i krivnje koji mogu biti okidači za pojavu dubljih
psihičkih poremećaja. Da ne govorimo o stigmatizaciji samoubojica i njihovih obitelji u
društvu što, posljedično, još više osnažuje osjećaje krivnje i srama te potiče njihovu socijalnu
izolaciju.
U posljednje vrijeme se sve više medijske pažnje pridaje samoubojstvima izvještavajući o
istima na senzacionalistički način koji romantizira suicid, što posljedično dovodi do porasta
broja samoubojstava. Ta pojava je poznata kao „Wertherov efekt“. Mediji o samoubojstvima
branitelja izvješćuju u pravilu prigodničarski, od slučaja do slučaja i nažalost, najčešće
senzacionalistički. Procjenjuje se da je broj samoubojstava u braniteljskoj populaciji negdje
između 3000-4000 ali se pretpostavlja da ih je više.
Zabrinjavajući je trend da dok se stopa samoubojstava civila smanjuje, stopa samoubojstava
branitelja raste (Komar, Z. i Koić, E., Samoubojstva hrvatskih branitelja u Zagrebu i
Hrvatskoj, 2015). Stopa samoubojstava općenito je najviša u (naj)starijim dobnim skupinama.
Sudeći prema tim rezultatima, u narednim godinama može se predvidjeti značajan porast
mortaliteta u braniteljskoj populaciji.