The Misfits.pdf - Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Marijan Jevovar
Grey Surface / Siva povrina, 1960-1962
Buduti da je ovdje rije o povijesnom razdoblju6,
pri analizi i izboru umjetnika i njihovih djela nasto-
jao sam se pridravati kriterija prema kojem njihovo
djelovanje. iako je trenutni iskaz, zadrava svoju
aktualnost produenu u vremenu. Neosporna
je injenica da razdoblje od gotovo pedeset
godina, koje pokriva ova izloba, ini umjet-
nost heterogenih cjelina, ali je to takoder
umjetnost koja djeluje srodnim premisama i
upravo zato i danas na nas djeluje pokretaki.
Tako, na primjer, za slikarstvo Julija Knifera,
onako kako se razvilo krajem pedesetih godina
(u ozraju hard edga) i zadrialo nepromijen-
jeno do danas. u kojem se "slikarstvo svodi na
beskonano ponavljanje znaka"7 predstavl-
jenog kao dvobojni. najete. crno-bijeli
meandar, moemo rei da je bila vrlo jasna
konceptualizacija metode redukcije i ponavl-
janja.8 Tek s razvojem konceptualne umjetnos-
ti druge polovice ezdesetih godina. odnosno s
jo vetim vremenskim odmakom, ak u
osamdesetima i devedesetima. Kniferova
MISFITS I 144
metoda postaje sve blia konceptualistikom,
a sve manje slikarskom problemu. Slino
kanjenje u recepciji i valorizaciji doivjela je i
cijela Grupa Gorgona (1959.-1966.)9. kojoj je
Knifer pripadao. Otklon ad umjetnike prakse
kasnih pedesetih, kada dominiraju etablirane
varijante apstrakcije, u no-art i antiumjetnost,
tek je deset-petnaest godina kasnije prepoznat
ad sire kritike i drugih umjetnika. A gorgonai
su poetkom ezdesetih unijeli posve novi
model umjetnikog djelovanja. Bill su to
skupovi i druienja kao "oblik kreativnog i
duhovnog pranjenja"10. a motive okupljanja
pronalazili su jedino u intelektualnim i
duhovnim srodnostima, pri emu Gorgona.
kako je definira josip Vanita, "ne trai djelo ni
rezultat u umjetnosti" odnosno "Gorgona ne
govori ni o emu. Nedefinirana je i neodredi-
va". Posljedice takvog druenja su koncepti i
projekti, ponekad posve "zamislivi" i plastiki
izvodivi. all esto samo analitiko-kritiki bez
vetih namjera za materijalizacijom. Koncepti
Ivana Koaria, premda uglavnom u obliku
"maketa" i "skica". a pod nazivom Neobini projekti
(1960.), zatim projekt odljevanja unutranjosti
(javnih) prostora, predmeta, pa unutranjosti glava
poznatih ljudi (1963)11, buntovan su iskaz o potrebi
promjene vlastite sredine i okolia, pa makar to bibo
u posve poetinom tonu. Koarit je predloio pro-
jekt Rezanje Sljemena divovskih dimenzija, koji,
dakako. nije realiziran. Ali, jednako su tako
"apsurdne" skulpture Isjeak njeke (1959.), koja
oponaa strukturu povrine nekog brzaca
Unutarnje oi (1959./60.), koja je najbliia realizaciji
koncepta odljeva unutranjosti prostora.12
No, vratimo se temi o aktualnosti umjetnikog
iskaza produenog u vremenu i njegovoj relevant-
nosti. Promotrimo to ini umjetnik Mladen
Stilinovi u amblematskom post-konceptuali-
stikom radu Umjetnik koji ne govori Engleski nije
umjetnik. Realiziran 1992., dakle, prvih godina nakon