The Misfits.pdf - Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

nio a umetnost osta/ la na poetku dvadesetog logiki je nemogu", sresti e se i tabla poput
veka. unato naporima u dva smera. da se nametne one na kojoj pie:
druStvu/ kao avangarda i da se prilagodi mainskoj "Nema dvije logike / Hegel misli kao i njegov
civilizaciji. / vreme gorgonaenja je proSlo. i epoha uster."
naivnog miSljenja/ u toku je / revolucija Mangelosov rad, koji je jedinstveni spoj pisanja
svesti. funkcionalne." i slikanja. uvijek je bio u svojevrsnom dijalogu s
"Da slika ne bude ni praistorijska ni istorijska razliitim osobama i zadirao je u najrazliitija
vet suvremena", piSe Mangelos u svojim podruja: od povjesti, umjetnosti, filozofije,
biljeSkama, "mogue ju je formirati samo sim- estetike, do psihologije, fizike, biologije... Bila je to
bolom koji nije dvosmislen to jest miljenjem": umjetnost neprestanog promatranja i itanja,
"gomiom" i "fumiom" kako duhovito ujedin- znatieljna za razne pojave. poetike i teorije. Bila su
juje pojmove govora i miljenja te to reagiranja i osporavanja, ironini i decidirani
funkcionalnog miSljenja. U tim evolucijskim zakljuci. U radovima-tekstovima Mangelos je
promjenama gdje nestaje umjetnost. zastarje- mijeao privatno i opce poznato, duhovito izvrtao
vaju pojmovi kao genijalnost, istina, intuicija... smisao, postavljao zamke i zagonetke. Pobunjeni
Mangelos ispisuje brojene manifeste o tome skeptik? Ili ironini znanstvenik? Ono to je ujedin-
kako genija nema. kako je intuicija izmiljeno javalo cijeli taj opus. s jedne je strane bib o pismo:
svojstvo miljenja, kako e se iz dvadesetipr- rukopis kolarca na podlogama s iscrtanim linijama,
vog stoljeCa vidjeti jo samo drutvo, au i ne i a s druge pobuna i ironija. Ii saeto: ne pristajanje,
umjentost... lako duhovitost ublaava uboji- ali i pokuSaj da se misli u novom modusu, da se kon-
tost tih manifesta Mangelos ima za cilj likvi- cipira osobna verzija i privatni program u odnosu
daciju tradicionalnih vrijednosti kulturnog prema civilizaciji, koji je Mangelos nazvao: NOART.
naslijeda. Istodobno, manifesti o fotografiji
afirmiraju medij kao fenomen nove civilizacije
i novog naina miljenja.
Manifesti su izraz "funkcionalnog miiljenja" pa
stoga oni postaju sve funkcionalniji. U njima
misao svodi na informaciju u najkraoj
mogutoj formi, a s obzirom da su "knjiurine
tipina manifestacija naivnog stupnja miljen-
ja" (iz Manifest o knjigama) svoju misao sad
formulira "telegrafski". Manifesti napisani na
globusima tome su najbolji primjeri. Golobus:
Le Manifeste sur la machine no. 3. - nosi samo tekst:
"la premiere machine / etait / le premier model /
du penser fonctionnel".
Oni drugi govore o Hegelu. o kulturi, o kiu i energi-
ji..., ali uvijek kratko. Nema vise elaboracije, misao je
precizna i jasna -"superwittgensteinska". Humor ga
nikad ne naputa, pa medu tablama s tekstovima
kao to su: "Intuicija je stvar instinkta" i "Viii svet
171 j
THE MISFITS