The Misfits.pdf - Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

no model je vidljiviji iz zaotrene, odnosno kontek- teza da je svaki subjekt umjetnosti hipotetika
stualno suene i iskoene perspektive ruba nego iz tvorevina konteksta u okviru kojega se formira
rasplinute perspektive srediSta. i djeluje: postoje modeli "umjetnikog
Kada je poela nestajati aura umjetnikog djela, ponaanja" koji se preuzimaju kroz sustav
kako je jo Walter Benjamin uoio6, ostavljajui za kolovanja Ii se stjeu radom u konkretnom
sobom trag kao sloj upisa unutar kulture i reflekti- svijetu umjetnosti. pa se sredstvima jezine,
ranja tog traga iz kulture, nestajala je i stara razlika politike i
ideoloke analize pristupa razumije-
izmedu subjekta-autora i objekta-proizvoda. vanju prirode umjetnosti i kulture. Otuda
Shvaanje subjekta diferencira se: od proizvodaa i problem fokusiranja tragova konteksta izbija u
zastupnika djela do kulturalne konstrukcije prvi plan. posebice kad daje uvid u genezu
koja se iSitava iz djela u komunikaciji s drugim dominantne paradigme umjetnosti druge polovice
subjektima drutva, kulture i svijeta umjetnos- 20. stoljea. Tako je pitanje o nevinosti subjekta
ti.7 Za nau temu posebno su bitna dva tipa opet u sreditu pozornosti, jer, kao to subjekt
umjetnikog subjekta: "emancipatorski" i "kon- stvara znaenja i smisao umjetnikova rada, tako i
ceptualistiki" subjekt, a oba su odredena kon- umjetniki rad oblikuje njegov znaenjski i vrijed-
tekstom u kojem djeluju. Prvi je otvoreni sub- nosni Ilk. Nakon ovakvih analitikih propitivanja vise
jekt koji se povodi za svojim emancipatorskim nita u umjetnosti nije moglo biti kao prije: za status
intuicijama u kretanju kroz umjetnost i svijet: umjetnika nije vie bila presudna 'akademska'
nije vezan uz odreden predmet, medij vjetina, tehnika, izraz, medij i sl., nego koncept
umijee, te mu djelo, dogadaj Ii akcija (termin umjetnosti i strategija kojom se umjetnik slui da bi
koji je funkcionaliziran u konceptualnom pris- proizveo umjetniko djelo i svijet umjetnosti. No.
tupu Vlade Marteka) slue kao sredstvo da povijesne istine radi, tako je i novovjekovna umjet-
mijenja sebe, svoj osobni svijet, au i i drutvo. nost Zapada zapoela svoj pobjedonosni linearni
Vezujui se uz odredene duhovne vrijednosti, hod s Bruneleschijevom renesansnom konceptual-
kao pripadnik i produkt moderne urbane kul- izacijom umjetnosti kao projekta, pa se pojam
ture (urbanizacija umjetnikog iskustva, Crveni umjetnika koji ukljuuje pojam autora (u smislu
peristil, 1968.) osamljena je individua i akter osobe koja koncipira i projektira umjetniki rad)
pokreta, no kao izgnanik iz druStva: takoder i pojavljuje u svjetlu povijesti Narcisova ogledanja.
mogua zvijezda spektakla u carstvu "tragova" Kada je ranih osamdesetih krenula Lyotardova pria
(ako se iskae osobna moC da se u zaarani o "postmodernom stanju" u kome vie ne dominira-
'hermeneutiki krug. autoriteta ude na spek- ju "velike pripovijesti", pokazalo se da su se one
takularan nain, poput kasnog Brace zapravo ve premjetale u tranzicijske kulture, u
Dim itrijevia). izokrenutu obliku mijeajuti se s malim, frag-
Konceptualistiki subjekt kao hipotetiki teorijski mentarnim (i lokalnim) priama (ideologije
subjekt umjetnosti djeluje kritiki: izdvaja se iz aktu- dominacije. suivot, ulomci projekta
alne umjetnike prakse "stvaranja" iii eksperimenti- besklasnog drutva, "nedovrSene" modern-
ranja da bi istraivao sam pojam i jezik umjetnosti, izacije, trauma prvobitne akumulacije kapitala),
status umjetnikog objekta i subjekta, sustav vrijed- zrcalei se u tragovima i zamuteno jedne u
nosti i preutna pravila umjetnikog ponaanja. drugima. Odrazi su pokazivali da globalnu
(Tomislav Gotovac ih je redom krio!). Polazna je otvorenost potvrduje lokalna zatvorenost (pr.
159 j THE MISFITS