The Misfits.pdf - Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Oba vremena - i ezdesete i devedesete - na
ovim su stranama karakterizirala duboka
drutvena previranja, brie i korjenite prom-
jene, nestalnost i nesigurnost, a sve je to
"neodlune" i "nesposobne" potiskivalo u
stranu. na marginu ivota... Medutim, dok se u
ezdesetima pribliavanje idealu zapadnog
potroakog drutva vrilo pod krinkom (soci-
jalistikog) blagostanja za sve, a zapravo je u
prvom redu zamiljeno za politiku, komu-
nistiku elitu i one koji su Partiju odravali na
vlasti (vojska i policija), u devedesetima maske
dragovoljno padaju. ezdesete su jasno dale
do znanja kako ele obraunati s
"uravnilovkom" - jer svatko zavreduje prema
svome radu, a ne prema potrebama (premda
svima nije bila pruena jednaka mogutnost za
rad!) - socijalne su se razlike nastojale u
najveoj moguoj men i "umekati" kako bi se
sauvao krhki politiki mir u multietnikoj i multi-
konfesionalnoj zajednici kakva je bila biva
Jugoslavija. Ne treba uditi to je za mnoge narode
Josip Vanita
Magazine Gorgona / asopis Gorgona, 1961-1966
THE MISFITS j174
iza "eljezne zavjese", s jo rigidnijim politikim sus-
tavima i manjim slobodama, upravo ta drava mogla
izgledati kao "Zapad" i "obetana zemlja".
Devedesete su, nakon raspada Jugoslavije. agresije
na Hrvatsku i njezina osamostaljenja, istodobno bile
vrijeme najveeg nacionalnog ponosa i stida. Nakon
poetne patriotske euforije, nastupa vrijeme
otrenjenja i straha za vlastitu egzistenciju U situaci-
ji kad su liberalizam i profit novi bojni pokli na
usnama. Rezultati su dobro poznati svima gdje se
kasni kapitalizam nastoji implementirati u uvjetima
koji nisu dosegli ni poetne pretpostavke akumu-
lacije prvobitnog kapitala: na jednoj strani polupis-
meni "novobogotai" - esto u sprezi s politikom i
kriminalom - i novi menaderski sloj, na drugoj
strani izbrisana srednja klasa, krajnje osiromaeno
radnitvo, ekstremni porast nezaposlenih i socijalno
ugroenih dijelova stanovnitva.
Kako u takvim turbulentnim prilikama djeluju
grupe Gorgona, odnosno WA, i u kolikoj mjeri
drutvena stvarnost sudjeluje u formuliranju
njihovih umjetnikih gledita?
Gorgona, kao "posljednja europska avangar-
da". paradigmatski je primjer projekta zvanog
moderna, iji je najvii ideal - ideal individu-
alne emancipacije.7 Melankolija. praznina,
redukcija, elipsa. odustajanje kljune su rijei
za razumijevanje gorgonske umjetnike i iv-
otne etike, svjetonazora koji je u to vrijeme
najete dobivao pejoratvnu etiketu
"gradanske dekadencije". Umjesto da se. poput
mnogih suvremenika, nadahnjuju socija-
listikom ideologijom kolektivizma i vjeitog
napretka. Gorgonai se nadahnjuju
istotnjakom filozofijom, prije svega zenom,
ali i tradicijom zapadnjakog nihilizma i indi-
vidualizma.