The Misfits.pdf - Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

istikih politikih hegemona naravno, politike
hijerarhije. Braco je prisvojio strategiju i jezik29
politike propagande i indoktrinacije i pri tome
posve anonimno lice pretvara u ikonu. Medutim, to
lice/ikonu nitko ne prepoznaje i to unosi nemir.
Neizreeno pitanje bib o je: radi Ii se tu o kakvoj
"promjeni" u politikom i driavnom vrhu? Gotovo
da bismo mogli zakljutiti da je vet tim pitanjem,
zapravo, nedemokratini sustav poljuljan, i vrlo
jasno vizualizirana slika o ostvarivosti "promjena".
Pri tome je Dimitrijevi "razbijao" ideoloku dogmu
"stratekim orujem" kojim se sluila upravo ta ide-
ologija.3°
Isto ini i projektom"Ovo bi moglo biti mjesto od
historijskog znaenja. Svoju dobru i vrlo rano
utemeljenu tezu o kraju povijesti kao utopijske pro-
jekcije Dimitrijevi je suprotstavio inflatorno ideol-
ogiziranoj frazeologiji u kojoj je povijest znaila
vjenost i jedinu konstantu. Biti "povijestan" znailo
je, zapravo. biti besmrtan. Dimitrijevi to, u skladu
sa svojom tezom o post-historiji31, ironizira i kao
kod Sluajnog prolaznika obinost opet pret-
vara u posebnost (i obratno). pa fotografirana,
sasvim obina mjesta iz vlastite okolice, nje-
govom odlukom, postaju povijesno znaajna.
La umjetnost Sanje Ivekovi, moglo bi se rei,
da je pravi kontekst pronala u odnosu na zbi-
vanja u devedesetima. Name, Sanjin rad Gen
XX (1997.- 2001.). iako inicijalno nastao iz femi-
nistikog diskursa, ubrzo je postao aktualan u
kontekstu sire hrvatske drutveno-politike
stvarnosti. Drutvo, koje je u ranim devedese-
tima u isto vrijeme prolazilo kroz prve tranzici-
jske traume i ratni stres. trailo je uporite u
blioj i
daljoj povijesti nastojei prepoznati
uzore za izgradnju novog identiteta. Lutanja su
bila do granica apsurda. Politika je posve vol-
untaristiki, u gotovo postmodernistikoj
maniri, deklarirala spajanje i pomirenje povi-
jesno suprotnog i nespojivog. Gen XX nastaje
potaknut upravo takvim inicijativama i na neki
nain citira tu strategiju. Spaja estetiku
reklame devedesetih s povijesnom faktografi-
jom osobnih traginih sudbina "narodnih hero-
ina" stradalih ad ustakog. pronacistikog rei-
ma, za vrijeme Drugog svjetskog rata. Lijepim,
elegantnim i seksepilnim enskim likovima sa
reklamnih panoa Sanja Ivekovi daje imena
muenih, ubijenih iii proganjanih lanica
pokreta otpora. Tako preimenovanu "reklamu"
Ivekovieva je objavljivala u razliitim tjednim
magazinima i asopisima, preko cijele stranice,
na isti nain kako se objavljuju reklame.
Sueljavanje dananjeg trenutka s prolou
uslijedilo je i u radu Lady Rosa of Luxembourg
koji realizira 2001. u Luxembourgu. Inspiracija
joj je bila u kipu zlatne djevojke (Gelle Fra),
simbolu Luksemburke (mitske) povijesti i per-
sonifikaciji slobode. pobjede, irtve.
Ivekovieva, i ovdje. kao i u Gen XX, apostrofi-
ra rodna pitanja i stoga radi kopiju kipa zlatne
djevojke, pretvarajui je u trudnicu. Na postol-
je ispisuje uzvisujue i pogrdne pojmove koji-
ma se drutvo koristi opisujui enu te pojmove koji
se najete povezuju s likom iene: Madona, Kurva,
Sania lyekovit
Lady Rosa of Luxembourg. 2001
149 j MISFITS