The Misfits.pdf - Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Branka Stipanie
U idskom manifestu Dimitrije BaSievit razdi-
jelio je svoj ivot u 9 i pot Mangelosa poziva-
juti se na biopsiho teoriju koju je kao dijete
uo u idskoj koli. Po toj teoriji svakih sedam
godina potpuno se izmijene stanice u ljudskom
organizmu pa se stoga u istoj osobi nalaze sasvim
razliiti subjekti. Time umjetnik objanjava razlike
izmedu ranih i kasnih faza pojedinih autora: posto-
janje dva Rimbauda, dva Marxa, tri Van Gogha,
"vise" Picassoa, i 9 i pot Mangelosa.
Jedan je Mangelos bio kritiar i kustos, da bi drugi u
sve to posumnjao i rekao sebi da treba poeti od
tabule rase. Jedan se bavio organizacijom institucija
kulture, dok je drugi poeo sumnjati u vrijednosti
takvih organizacijskih sistema dajuti poticaj tretem
da ustraje na putu formuliranja umjetnikog potica-
ja zvanog noart.
Mangelos no. 1 (1921. - 1928.) seosko je dijete u 'idu;
Mangelos no. 2 (1928. - 1935.) uenik je osnovne
kole i
gimnazije; Mangelos no. 3 (1935. - 1942.)
ispisuje u dakim biljenicama prve znakove za
poginule prijatelje u ratu, koje kasnije naziva
Paysages de la mort i Paysages de la guerre.
Mangelos no. 4 (1942. - 1949.) piSe prvu Abecedu i
studira povijest umjetnosti: Mangelosi no. 5(1949. -
1956.) i no. 6 (1956. - 1963.), vet su duboko u sferi
umjetnosti, slikaju crne tablice - Tabule rase; stran-
ice s izyuenim linijama poput kolskih tablica -
Paysages: ispisuju rijei i tekstove na papirima i
tablama: precrtavaju reprodukcije slika nazivjuti ih
anti-peinture; piu tekstove i poeziju u zacrnjenim
biljeinicama - no-stories; ispisuju svoje teze i pro-
jekte... te sudjeluju u radu avangardne Grupe
Gorgona iji radikalni projekti nastaju na pozicijama
anti-umjetnosti. Mangelosi no. 7(1963. - 1970.), no. 8
(1970. - 1977.), no. 9 (1977. - 1984.)? no. 9 i pot (1984.
- 1987.) formuliraju teorije o umjetnosti. kulture i
civilizacije u biljenicama. na tablama i globusima.
Makako izraunavao svoje iivotne faze, pomalo
neprecizno. i u razliitim verzijama, krajnja toka
njegove biografije je uvijek ista. To je godina nje-
gove smrti, koju je tono predvidio i uz koju je
ispisao i mjesto svog boravka: "les Champs du
dernier Goulag" (a ne: les Champs Oysees!).
Tema smrti jedna je od vjenih tema s kojom je
Mangelos u dijalogu odpoetka pa do posljed-
njih manifesta. U torn rasponu. od Pejzaa
smrti i Pejzaa rata pa do globusa Le manifeste
sur la mort. u kojem konstatira: "it n'y a pas de
mort/ it s'agit dune autre forme de la vie",
Mangelosi razvijaju razliite teme, u poetku
su to vie pitanja i sumnje. a kasnije teze i pro-
grami. Teze iti manifesti djela su kasnog
Mangelosa: Mangelosa no. 8 i no. 9.
Sedamdesetih godina. nakon faza u kojima su
dominirale negacije i osporavanja. Mangelos je
tada prvi puta umjetnik koji afirmira programe.
fragmentarno i tiho, au i afirmira. Nazivao ih je
sam tezama iti manifestima i redovito izlagao
na izlobama koje je sam koncipirao.
Manifestima su obino povijesne avangarde
glasno najavljivale svoje izlaenje u javnost.
programe koje je tek trebalo dokazati.
169 THE MISFITS