The Misfits.pdf - Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

uduti da je tada simboliki izjednaio New York s polovice devedesetih ii kojima Trbuljak. nam-
Vukovarom, gradom razorenim u agresiji na jerno se ometajud nizom prepreka. odgada
Hrvatsku. U djelu Foxy Mister iz 2002. Gotovac. uz izravni kontakt s povrinom slikarskoga platna.
fotografije pornodive asopisa Foxy Lady. izlae Otru kritiku institucija i nepristajanje na
fotografije svog nagog tijela u istim lascivnim poza- oblike njihovog (ne)djelovanja 2000. godine
ma. Za Tomislava Gotovca sve je mistifikacija i we izrazio je 2eljko Kipke serijom slika Kletve.
je istina. Njegov umjetniki diskurs globalna je para-
Kipke je "posudio star ritual i proslijedio ga
noja kojom izlae ruglu we pozicije mod i sve mjestima gdje je simbol progutao vrijeme"27.
one koji moci slue, bez obzira na politike i Odabrao je est vainijih hrvatskih kulturnih institu-
drutvene sustave. cija i u obliku kletvi izrekao miljenje o njima.
Tekstove kao to su Ne pomakli ni malim prs torn
Institucije i mot viSe. I ne probudili se do daljnjega ti Glib;/ii dalje u
Kritike institucija i razmatranje njihovih uloga i istom blatu. Kipke je ispisao preko jednobojnih sim-
pozicija u kulturnom i umjetnikom ivotu plificiranih prikaza gradevina u kojima su smjetene
prisutne su ve od ranih sedamdesetih godina. kritizirane institucije, Ministarstvo Kulture, Muzej
U tome prednjai Goran Trbuljak, koji je veC suvremene umjetnosti ti pak Hrvatsko narodno
1971. zapoeo s izlobama na kojima je izlagao kazalite. Kipkeova umjetnika produkcija u
konceptualistika djela u obliku jednostavnih devedesetim godinama dokazala je kako je
plakata s tekstualnom izjavom, koji posredno postkonceptualizam (Duchampova tipa) mogut i u
polemizira s galerijskim sustavom26. Godine klasinom mediju slikarsva te da procesualnost
1981. nakon desetogodinje prakse ovakvog nema vise prednost nad nainom na koji se taj rad
izlaganja priredio je Retrospektivu. izloibu materijalizira, odnosno da su njegove slike-pred-
kojom objedinjuje tri prethodne izlobe. lako meti dio jezika istovrijedan mentalnom procesu.
je ova serija radova tautoloki i konceptualno
jasno definirana, akcija iz 1969. s opisnim Ekonomski realizam
nazivom Kroz rupu na vratima Galerije mod- Prernda sintagrna "ekonomski realizam" zvui kao
erne umjetnosti pokazao sam povremeno prst jedan u nizu nezgrapnih termina proizvedenih u ide-
bez znanja uprave galerije fluxusovski je oloSkim "radionicama" socijalistikog sistema,
duhovita pretea nizu radova koji ironiziraju njome umjetnik Vlado Martek naziva svoj postupak
odnos umjetnik - galerija. Poput galerijskoga stvaranja. Za njega zapravo nema umjetnosti.
sustava. Trbuljak je ironizirao i odnos prema Svoje djelovanje naziva "etnjom kroz umjet-
klasinom slikanju u akciji Nedjeljno slikarstvo nost" i kao tipian postmodernist izbjegava
(1974.). Tom je prilikom tajno nedjeljom. na izlog odrediti podruje i disciplinu djelovanja. kao i
duCana u kojem se prodavao slikarski pribor, na formu kojom bi se njegova umjetnost mogla
mjestu iza kojeg je stajao slikarski stalak s bijelim definirati. Martek pie proglase, pie pred-
platnom, monokromno oslikavao povrinu stakla poeziju. postpoeziju i stvara raznorodna likov-
hined da slika po slikarskom platnu. Svakoga na djela, agitira. a sve u nastojanju da se
ponedjeljka prodava je strugao "sliku", pravei suprotstavi instituciji autoriteta. Pjesnike
sluajne enformelistike kompozicije. Taj neobini agitaoje (1978.-1991.), na primjer itajte
"slikarski" postupak moemo prepoznati i u seriji Maljevia. itajte Majakovskog i agitacijski
radova iz druge polovice osamdesetih i prve tekstovi kao to su ledite meso (1985.) Ii pak
147 I THE MISFITS