The Misfits.pdf - Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

umjetnici etrdesetak godina kasnije. opisujui. "dobom manifesta"17, smijenili priruni ready-
primjerice, vlastite nedjeljne etnje na Sljemenu: made manifesti. Moda uistinu ne ivimo vise
"Veliina prirode katkad se mogla mjeriti i tihim u uzbudljivom vremenu na koje nas osuduje
vjetrom koji je njihao visoku travu, ba kao u pri- poznata kineska kletva. Moida smo konano
zorima slavnog Kurosawinog filma Rashomon."15
zakoraili u postpovijest. Moda umjetnost
Usudila bih se rei kako se ovdje ne radi o sluajnoj uistinu postane sporednom. Konano!
podudarnosti. Umjetnost devedesetih. slino kao i
umjetnost ezdesetih, nastoji postaviti znak jed-
nakosti izmedu umjetnosti i ivota. Upravo u toj
teinji vidim najvainiji dokaz nastavljanja pro-
jekta moderne - drugim sredstvima - sve do
naih dana. Umjetnost je posljednje preostalo
podruje u kojem su moguti drutveni eksper-
imenti, pomaci, poboljanja... Ta misao nadah-
njuje mnoge umjetnike stasale devedesetih, pa
tako i lanove Weekend Arta, u prvom redu 1 Slubena povijest umjetnosti, pa
Aleksandra Battistu Rita i Ivanu Keser, koji tako i ona u Hrvatskoj, jo uvijek
svoje ideje sada formuliraju u okviru netom premalo ma i pie o majkama i
zapoetog projekta Community Art. bakama kao moguim izvonma
Mnogi e. medutim, tvrditi kako se u umjet- nasljedovanja.
nosti devedesetih, u usporedbi s radikalnom
2 Nicolas Bourriaud: Relaciona
umjetnotu ezedesetih i sedamdesetih godi- estetika. Beograd. 2002. Piratsko
na, radi o razvodnjenom obliku drutvene kri- izdanje Centra za savremenu umet-
tike.
nost. str.5.
Nicolas Bourriaud, naprotiv. smatra kako, 3 Nada Beros: De l'esoterisme de
bavei se relacijskom sferom. proizvodei Gorgona a la dematerialisation de
posebne vidove drutvenosti, umjetnost Weekend Art. Art press. no. 241.
devedesetih pokree istinski politiki projekt. Decembre 1998. Paris. str. 46-52
Dodue, umjetnost vie ne eli predstavljati 4 Gorgona. koju su inili
utopije, nego graditi konkretan prostor. Umjetnici istaknuti intelektualci i umjet-
devedesetih nisu ni tako naivni. ni tako cinini da bi nici tog vremena. slikari losip
sebi umislili kako se tu radi o ostvarivanju radikalne, Vanita. Marijan Jevovar i
univerzalistike utopije. U najboljem sluaju tu se Duro Seder. kipar Ivan Koarie,
radi o mikro-utopijama. Umjetnici devedesetih
arhitekt Miljenko Horvat te
svjesni su kako ne proiruju granice umjetnosti. kritiari i povjesnian umjet-
nego iskuavaju otpor koji umjetnost prua unutar nosti Radoslav Putar. Dimitrije
globalnog drutvenog polja, zakljutuje Bourriaud.16 Baievi i
Matko Mestrovit,
Moda sa zadovoljstvom treba konstatirati kako su djelovala je u gotovo pot-
"velike prie" konano potisnute od malih utopija. punoj izolaciji, na margini
dok su militantne manifeste, kakvim je obilovala umjetnikog i drustvenog iv-
epoha moderne, koju Arthur Danto uostalom naziva ota.
177 THE MISFITS