The Misfits.pdf - Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

jama, no paradoksalno, s predznakom "podgrijane njima dolazi do izraiaja neka vrsta
avangarde"4 : napad, subverzija, eksces... u vremenu "anarhistinog strukturalizma": "Budui da sus-
koje je posve nesklono kolektivnim projekcijama u tav unitava individuu, unitimo sustav" (P. P.
budunost i utopijama povijesnih avangardi. lmad Pasolini). U toj pobuni dominira novo
tih strategija lebdi sve do danas neodredeni osjetaj osjeanje iivota, jer "biti buntovan, iii biti priv-
subjektivne neprilagodenosti, dojmljivo iskazan u idno buntovan nije vise smjelost ni izazov vet
umjetnikovoj reenici - simulaciji "parole": Ovo nije obavezan obred"5. Dio se neoavangardnih hti-
moj svijet (eljko Jerman. 1976). No, kako je poznato, jenja dodiruje s pokretom "nave ljevice": prim-
s umjetnou iii bez nje, socijalne, ideoloke iii poli- jerice, shvaCanja o subkulturi vode izravno do
tike konstrukcije ive, troe se i mijenjaju, ma umjet- teorije Herberta Marcusea o estetskom poten-
nike "nema izlaska iz sustava, utopija je moguta jo cijalu linosti kao oslobadajutem socijalnom
samo u sferi subjektivnog... Nemoan da se odupre elementu. Na terenu se subkulture odvijala i
sustavu. ne elei ga, dananji umjetnik ivi na nje- glavna borba ma emancipaciju i integraciju
goyim slijepim mrljama" (F. Filipovi, 1983). Nain je linosti ezdesetih i sedamdesetih godina. U
njegovog funkcioniranja. pogotovo kad je rije o tim su se okvirima razvile i posebne teorije
sustavu obiljejima takozvanog "real-socijalizma" kreativnoga procesa, teorije umjetnosti
(jer, i takozvani "Istok" ima svoje kontekstualne umjetnikog djela u kojima se brie granica
razliitosti!), au i i post-socijalistike tranzicije, raza- izmedu umjetnosti i ivota. umjetnikog ina i
pet, poput klatna. izmedu dviju toaka: s jedne svakodnevice. Prvi put u modernoj povijesti
strane. recepcije ideja, jezika te svijeta interna- dolazi do rastakanja pojma Umjetnikog djela:
cionalne umjetnike scene i, s druge, mogunosti. pojedinano djelo postaje dijelom pred-
atmosfere i zahtjeva lokalnih prilika. metnoga svijeta, fragmentom beskonane
to se tie prvog uporiSta. pedesetih se godina eks- stvarnosti. A stvarnost preplavljuje masovna
jugoslavenska kulturna scena poinje otvarati, potroaka i pop-kultura, ijim guruom posta-
ma razliku od ostalih zemalja iza "eljezne zav- je Andy Warhol kao prorok i realizator Hegelove
jese", istodobno kada na "velikoj" medijskoj ideje o kraju umjetnosti: on dokida posveceni pred-
sceni dolazi do prekida umjetnike "konjunk- met umjetnosti da bi od banalnosti "svakidanjeg"
ture" koja je vladala nakon Drugog svjetskog uinio svetost umjetnikog djela. Od brisanja grani-
rata. Pojavljuju se prvi znaci neodredene tein- ca izmedu umjetnosti i svakodnevice, medu vrstama
je ma pobunom ("buntovnik bez razloga"), koja i podvrstama pojavnih oblika umjetnosti te stapan-
poprima razliite anarhoidne oblike to se ja verbalne. vizualne, taktilne, scenske umjetnosti.
obino podvode pod zajedniki nazivnik neoa- "visoke" i "niske"... do intertekstualnosti i intermedi-
vangarda. Neoavangardne pojave i pokreti, za jalnosti u ekstazi spektakla bio je tek korak.
razliku od povijesnih avangardi i visokog mod- Nepreglednost novih pojava nastoji medu prvima
ernizma, koji su podrazumijevali misiju razvi- teorijski obuhvatiti Umberto Eco svojom sintag-
jene svijesti i vjeru u progresivni historijski mom opera aperta (1962), teorijom "otvorenog" te
razvoj, tek su povijesni dio irih drutvenih i vieznanog djela, ma to e desetak godina poslije
kulturnih strujanja u kojima mladi trae prom- lhab Hassan skovati termin postmodernism, s fatal-
jenu naina iivota, vise prostora ma individu- nim posljedicama ma redefiniciju pojma umjetnosti
alne slobode i "individualne mitologije" (kon- u optoj kulturalnoj rekonfiguraciji koja se odvija na
tra-kultura, hipi-pokreti, studentska gibanja). U prelasku stoljea.
157 j THE MISFITS