The Misfits.pdf - Muzej suvremene umjetnosti Zagreb
The Misfits.pdf - Muzej suvremene umjetnosti Zagreb
The Misfits.pdf - Muzej suvremene umjetnosti Zagreb
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Kod WA umjetnika, karakteristinih predstavnika I<br />
dok<br />
su ideoloke premise mogle biti zajed-<br />
<strong>umjetnosti</strong> devedesetih, ideal individualne emanci- nike, posljedice njihova djelovanja razlikuju<br />
pacije zamijenjen je, da se posluim rijeima se u onoj mjeri u kojoj se umjetnika praksa<br />
Nicolasa Bourriauda, "idealom meduljudske komu- ezdesetih razlikuje od one devedesetih godi-<br />
nikacije i emancipacijom relacijske dimenzije naSeg na.<br />
postojanja". Drugim rijeima, Battista Keser i Bit Gorgone, ranog primjera "<strong>umjetnosti</strong><br />
Gotovac imaju puno povjerenje u emancipatorsku ponaanja", ogledala se u pukom inu druien-<br />
ulogu zajednice, tonije u mikro-zajednicu, koja. ja, razgovora i ritualnih sastanaka odabranih,<br />
ukoliko vet ne moe radikalno mijenjati svijet, moie odnosno iniciranih u gorgonske etnje i pro-<br />
sudjelovati u njegovu popravljanju.8 tokole, "komisijske preglede proljea" i sline<br />
Ono to je zajedniko objema grupama jest otklon ezoterine aktivnosti. lzraavala se takoder u<br />
ad politikog govora, aktivizma. uinkovitosti - svo- mistifikaciji ivota i <strong>umjetnosti</strong>, dematerijal-<br />
jevrstan minus-postupak u sudjelovanju u izaciji rada i svjesnom odustajanju ad<br />
drutvenoj svakodnevici. Nimalo udno to je u vre- proizvodnje umjetnikih djela. Umjesto da<br />
menu sveopeg politiziranja stvarnosti, djeluju. gorgonai naprosto postoje. Umjesto da<br />
dezideologiziranost <strong>umjetnosti</strong>, vrijednost proizvodi umjetnike predmete, Gorgonu vise zani-<br />
koju te dvije grupe postavljaju na najvii ma umjetnika gesta, proces, mogunost, ivot sam.<br />
pijadestal. Medutim, nije odvie teko u nji- Upravo zbog toga ne postoji velik broj materijalnih<br />
hovu prividno neideolokom diskursu prepoz- tragova Gorgone. Oni su sauvani u 11 brojeva anti-<br />
nati politika stajalita par excellence. asopisa Gorgona, fotografijama desetak izloaba<br />
"Avangardnost" i "radikalnost" tih grupa, organiziranih u Studiju G, iznajmljenom prostoru<br />
naime. ne sastoji se u njihovu eksplicitnom radionice okvira slika ira, te fotografijama druen-<br />
komentaru, odnosno kritici drutva, ja i akcija, skicama, prijedlozima umjetnikih djela,<br />
politikom aktivizmu kakvog nalazimo u kas- pismima, zapisima, sjeanjima... Njihov, gotovo ile-<br />
nim ezdesetima, sedamdesetima iii devedese- galni "rad'', nije okrenut javnosti. koju doivljuju kao<br />
tima, nego u suptilnoj evaziji koja ima sve bezlinu, gotovo antagonistiku masu. Premda<br />
odlike subverzije.... Gorgonai tu evaziju nazi- Vanitu smatraju duhovnim vodom Gorgone,<br />
vaju odustajanjem,9 a vikendai izokretanjem medusobni odnosi unutar grupe nisu bili nimalo<br />
perspektivel°. hijerarhijski, a Vanita je smatran tek "prvim medu<br />
Premda ni jedni ni drugi ne smatraju sebe jednakima". Pojam "zajednice" i "zajednikog" koji<br />
radikalnima umjetnikim skupinama, injenica njeguje Gorgona u potpunoj je suprotnosti od soci-<br />
je da su u umjetnikom kontekstu u kojem su jalistikog poimanja kolektivizma.<br />
djelovale te grupe. bili izvan struje, "neprila- Weekend art umjetnici, naprotiv, svoje pri-<br />
godeni" i moda bas zbog toga nedovoljno priznati jateljstvo i druenje za nedjeljnih planinarenja<br />
u vlastitoj sredini. Gorgona je tek desetak godina na Medvednici, postupno i osvjeteno, pret-<br />
nakon prestanka svojeg "djelovanja", zahvaljujui varaju u visoko estetizirani umjetniki<br />
retrospektivnoj izlobi priredenoj u Galeriji proizvod. bib o da je rije o serijama razglednica<br />
<strong>suvremene</strong> <strong>umjetnosti</strong> u <strong>Zagreb</strong>u, 1977. godinell, koje e slati potom na tisue adresa prijatelja<br />
postala ope mjesto hrvatske <strong>suvremene</strong> umjetnos- i umjetnikih profesionalaca, iii pak o pojavIji-<br />
ti, a recepcija je WA projekta bila znatno ranija i rel- vanju u virtualnom prostoru mreie svih mrea,<br />
evantnija u inozemstvu nego Ii kod kue. iii o slajd projekcijama i fotografijama na bra-<br />
175 jTHE MISFITS