You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
tikvice i krastavaca traje od svibnja do<br />
Božića. Imamo i košnice, koje nam služe<br />
isključivo za oprašivanje , jer ne možemo<br />
zadovoljiti osnovni ekološki zahtjev za<br />
proizvodnju meda, a to je da tri kilometra<br />
uokolo nema konvencionalne proizvodnje”,<br />
kaže Mario Sever.<br />
Iako Eko Sever zasad najbolje<br />
surađuje s DM-ovim supermarketima,<br />
u kojima je zastupljen svojim programom<br />
žitarica, u tekućoj godini plan im<br />
je dovršiti mali pogon za preradu povrća<br />
i voća: “Osnovni kapacitet proizvodnje<br />
povrća imamo, no problem je prerada<br />
te se nadamo da će od jeseni i naši ajvar,<br />
pinđur, sok od rajčice i krastavci u octu<br />
biti u DM trgovinama, kao i još tri hladno<br />
prešana ulja: sojino, suncokretovo i<br />
uljana repica. Zasad ih je moguće kupiti<br />
samo na našim prodajnim mjestima i<br />
putem dostave. U sustav dostave putem<br />
interneta krenuli smo 2001. i unazad devet<br />
godina ga razvili, tako da vozimo od<br />
utorka do subote svaki dan. To su sada za<br />
Zagreb četiri dana. Grad smo podijelili<br />
na četiri zone: srijeda je rezervirana za<br />
Novi Zagreb i Veliku Goricu, četvrtak za<br />
Jarun, petak za širi centar grada od Maksimira<br />
do Gajnica, subota za Sesvete-Dugo<br />
Selo, četvrtak za Samobor. Od danas<br />
krećemo sa Zaprešićem. Osluškujemo<br />
zahtjeve naših kupaca kako bismo mogli<br />
snositi te troškove. Imamo besplatnu<br />
dostavu. Jedini uvjet je da vas u vrijeme<br />
kada radimo možemo uvrstiti te da je iznos<br />
veći od 100 kuna.”<br />
“Tijekom zime smo”, dodaje,<br />
“povećali broj plastenika pa se desilo da<br />
se konvencionalni matovilac u velikim<br />
centrima prodavao po devet kuna za<br />
100 grama dok je kod nas uvijek stajao<br />
sedam kuna. Ljeti imamo istu cijenu<br />
tikvica, krastavaca, paprika i rajčice kao<br />
i konvencionalni proizvodi. Radimo kalkulaciju<br />
na bazi troškova proizvodnje<br />
i kad stavimo cijenu na tržište ona je za<br />
jednu sezonu. Ako ranija proizvodnja u<br />
plasteniku zahtijeva dodatni trošak grijanja,<br />
onda je veća i cijena. Cijena s kojom<br />
krećemo u petom mjesecu zadržava<br />
Nekadašnji hobi<br />
danas je biznis s više<br />
od 50 vrsta ekološki<br />
uzgojenog povrća,<br />
žitarica, ljekovitog<br />
bilja, mesa...<br />
se do devetog, desetog mjeseca i mi ne<br />
pratimo oscilacije na tržištu gdje se zna<br />
dogoditi da nekog proizvoda nema i da<br />
onda konvencionalni proizvođači dižu<br />
cijene. Tijekom ljeta znamo biti jeftiniji<br />
pa ljudi kažu: ‘Kako vi s ekološkom<br />
proizvodnjom možete biti jeftiniji?’ Otkako<br />
smo ušli u DM, 2007. godine, cijene<br />
su ostale nepromijenjene.”<br />
“Ne oglašavamo se jer smo jedne godine,<br />
kada smo bili malo više prisutni u<br />
medijima, dobili negativnu reakciju kupaca<br />
koji su pitali zašto se oglašavamo, a<br />
nemamo dovoljnu količinu proizvoda”,<br />
objašnjava Sever zašto je bio i ostao zagovornikom<br />
besplatne reklame. “Mislimo<br />
da vas zadovoljan kupac preporučuje<br />
ljudima, ali pokušavamo sve upozoriti<br />
da određenih proizvoda nemamo u dovoljnoj<br />
količini jer kada nema, nema.<br />
Svake godine povećavamo proizvodnju<br />
za onoliko koliko se možemo proširiti<br />
količinski, idemo na povećanje broja<br />
plastenika jer time na istoj površini dobivamo<br />
veći prinos.”<br />
Dok je osobno zadužen za proizvodnju,<br />
vođenje dokumentacije i<br />
usklađivanje s propisima, na imanju<br />
Severovih još su stalno zaposlena četiri<br />
člana obitelji te osam radnika (vozači i<br />
radnici u preradi). U sezoni koja traje od<br />
ožujka do studenoga nije rijetkost vidjeti<br />
i 10-15 sezonskih radnika. No, premda se<br />
to može učiniti nedovoljno, Mario Sever<br />
ležernim kimanjem glavom daje naslutiti<br />
da stjecanje eko-markice koja je potrebna<br />
za rad nije bila zahtjevna zadaća: “Postoji<br />
zakonska procedura koja se mora zadovoljiti<br />
jer za sve što kupujete i radite,<br />
morate voditi evidenciju. Za svaki dio<br />
proizvodnje, od same nabave sjemena do<br />
prodaje kupcima, mora se znati otkuda je<br />
što nabavljeno. Vlasnički listovi moraju<br />
biti čisti. Nadzorna stanica dolazi u prvi<br />
nadzor, pregledava svu dokumentaciju<br />
vezanu uz zemljište, pregledava zemljište,<br />
uzima uzorak i tada ulazite u sustav kontrole.<br />
Potom slijedi prijelazni period koji<br />
traje od godinu do pet godina. Sve ovisi<br />
o tome koja je kultura u pitanju i što će<br />
nadzorna stanica procijeniti, ne samo<br />
uvidom na terenu već time što ste radili<br />
prije na tim parcelama. Nama je bilo jednostavnije<br />
jer smo koristili parcele koje<br />
nisu bile obrađivane više od 10 godina<br />
tako da smo mi onaj osnovni uvjet o tri<br />
godine nekorištenja pesticida već imali u<br />
startu. No isto tako smo imali veći problem<br />
s korovima. Nakon obavljenog nadzora<br />
slijedi upisivanje u upisnik ekoloških<br />
proizvođača pri Ministarstvu koje vam<br />
dodjeljuje rješenje i tada de facto postajete<br />
ekološki proizvođač.”<br />
Konzumiraju li sami isključivo bio?<br />
“Ne ono što sami ne proizvodimo. Upravo<br />
je to razlog zašto imamo ovako široku<br />
paletu proizvoda. Sada je teško nabaviti<br />
kravlje mlijeko, koje konzumiramo iz<br />
konvencionalnog uzgoja, ali od ove godine<br />
može se nabaviti nešto uvozno.<br />
No, upravo su to stvari koje nas tjeraju<br />
dalje.”<br />
46 F o r b e S svibanj 2010
Change language