plan Njihov za oporavak HRVATSKE Vlada je predstavila svoj Program za gospodarski oporavak i pokazalo se da je to prvi dokument koji dolazi s Markova trga koji nakon dugo vremena konkretno govori o tome što, kada i kako napraviti da bi se Hrvatsku spasilo od kolapsa SVIBANJ 2010 F O R B E S I
jena imovine. Mnoge obitelji iz srednje klase postale su ranjivima. Siromašni su postali siromašnijima. Velika većina ekonomista propustila je predvidjeti ovu krizu i neprekidne izmjene ekonomskih projekcija ukazale su na otežano razumijevanje uzajamnog djelovanja ekonomskih i ljudskih faktora u globaliziranom svijetu. Ono što je počelo kao pogreška na lokalnom tržištu u SAD-u brzo se pretvorilo u zrelu globalnu krizu. I dok danas postoje znakovi početnog oporavka, svatko se slaže da će on biti spor. Mnogi promatrači također misle da svijet nakon krize više neće biti isto mjesto. Pojedine institucije i politike koje su se smatrale najnaprednijima nisu opravdale očekivanja. Pojavila su se pitanja o globalizaciji, trgovini i regulacijama financijskog sektora. Trebat će vremena da se ponovno izgradi povjerenje. dobre mreže socijalne sigurnosti i fokusiranje na politiku zapošljavanja. Novi globalni trendovi “Kriza je poziv na buđenje, trenutak kada prepoznajemo da nas fraza ‘business as usual’ vodi prema postupnom padu, na nižu razinu unutar novog globalnog poretka. Za Europu ovo je trenutak istine. To je vrijeme da se bude ozbiljan i ambiciozan”, rekao je José Američke Države. Koliko god da je teško i neugodno, a ovakve rasprave to znaju biti, vrijeme je da postanemo ozbiljni u ispravljanju problema koji muče naš rast”, rekao je Barrack Obama u svojem govoru o stanju nacije. Dok su se ekonomije Europske unije, SAD-a i Japana skupile za 4, 2,5 i 5,4 posto, Kina i indija nastavile su prošle godine rasti po stopi od 8,5 i 6 posto. Prognoza za dvije velike azijske Kakvi su moji pogledi na pouke koje smo dobili u krizi? Prvo, kada svjetskoj ekonomiji ide dobro, često takvo stanje smatramo samorazumljivim. Krizi je prethodilo razdoblje rasta i razvoja koje je dotad bilo bez presedana i koje je širom svijeta vodilo prema boljem standardu života. Povijest nam, međutim, govori da krize periodički dolaze i odlaze. Trebalo je naučiti da se dobra vremena trebaju iskoristiti kako bi se čovjek pripremio za loša. Zemlje koje nisu dobro iskoristile dobra vremena bile su daleko više pogođene krizom od drugih. Druga lekcija pokazala je da zemljama treba pametna regulativa. Ne mreža često besmislenih pravila koja frustriraju biznise i uzgajaju korupciju, nego pravila koja su sposobna unaprijed spriječiti raspad kakav se dogodio u financijskom sustavu SAD-a. Treće, kriza je donijela dosad neviđenu međunarodnu suradnju. Mi danas možda svjedočimo početku, a ne kraju novog multilateralizma. Na kraju, gorka je pouka krhkog oporavka da stvaranje novih radnih mjesta uvijek zaostaje. Zato su kritične Dok nastaje novi svjetski poredak, ubrzanje reformi nadomak ulaska u EU može Hrvatsku dovesti ispred krivulje Manuel Barroso u uvodu Strategiji Europe 2020. Jednak osjećaj urgentnosti može se prepoznati u nedavnom govoru još jednog svjetskog lidera: “Kina ne čeka da bi obnovila svoju ekonomiju. Ne čeka Njemačka. Ne čeka ni Indija. Te nacije ne stoje mirno. One ne igraju za drugo mjesto. One stavljaju sve veći naglasak na matematiku i znanost. One obnavljaju svoju infrastrukturu. One ozbiljno investiraju u čistu energiju jer žele takve poslove. Ni ja ne prihvaćam drugorazredno mjesto za Sjedinjene ekonomije ostaje robustan rast od 9,5 i 7,5 posto i ove godine. Kina je danas treća najveća svjetska ekonomija i drugi najveći svjetski izvoznik. A to nisu samo Kina i Indija, nego i Brazil, Rusija, Južna Afrika i druge zemlje koje postaju sve više izvori svjetskog ekonomskog rasta. Hrvatska će se uključiti u Europsku uniju, koja sama prolazi kroz veće transformacije i istražuje nove putove kako bi tijekom vremena postala najkonkurentnijom svjetskom ekonomijom. Trenutačne ekonomske projekcije svibanj 2010 F o r b e S V