Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
program oporavka<br />
Što je napravila Maggie<br />
(Dama nije za preokretanje!)<br />
Pozitivne i negativne<br />
posljedice radikalnih<br />
reformi Čelične lady<br />
osjećaju se još i danas<br />
Margaret Thatcher je britanska<br />
političarka s najduljim<br />
premijerskim stažem u 20.<br />
stoljeću (toliko je dugotrajan<br />
bio još lord Liverpool, koji je obilježio<br />
prvu polovicu 19. stoljeća). Bila je prva<br />
žena na poziciji šefa stanke i izvršne vlasti<br />
u Velikoj Britaniji.<br />
Premijerski je položaj preuzela u vrijeme<br />
slabih stopa rasta, visoke inflacije i<br />
velike nezaposlenosti. Politička filozofija<br />
na kojoj se temeljio njezin program vodila<br />
se idejom o potpunoj deregulaciji (pogotovo<br />
financijskog sektora), privatizaciji<br />
svih državnih kompanija i uvođenju potpuno<br />
fleksibilnog tržišta rada, zbog čega<br />
je bila u stalnom žestokom ratu s tada još<br />
jakim sindikatima kojima je odmah u<br />
startu nametnula žestoke restrikcije.<br />
Prvi val reformi započela je pod utjecajem<br />
tada popularnog američkog ekonomista<br />
i velikog zastupnika slobodnih<br />
tržišta Miltona Friedmana. U suradnji<br />
s Bank of England uvela je stroge limite<br />
na tiskanje novog novca, srezala kamatne<br />
stope, uvela gotovinske limite u javnu<br />
potrošnju i smanjila troškove za sva socijalna<br />
davanja, uključivši obrazovanje i<br />
stanovanje. (Ogorčeni njezinim grubim<br />
zadiranjem u financiranje visokog obrazovanja,<br />
oxfordski znanstvenici koji su<br />
tada vodili tamošnje sveučilište oduzeli su<br />
joj počasnu doktorsku titulu).<br />
Početkom osamdesetih, kada su Britaniju<br />
protresli veliki socijalni nemiri,<br />
a britanski mediji pokrenuli raspravu o<br />
potrebi radikalnog preokreta u politici,<br />
Thatcher im je odgovorila s govornice<br />
u Parlamentu: “Preokrenite se vi, ako<br />
hoćete. Dama nije za preokretanje!”<br />
Slijedile su godine rezanja inflacije<br />
(srušena je s <strong>18</strong> na 8 posto), rezanja poreza<br />
i rušenja kamatnih stopa, ali nezaposlenost<br />
se čvrsto držala na crnim brojkama<br />
iz razdoblja prije II. svjetskog rata i nije<br />
silazila ispod zastrašujuće brojke od tri<br />
milijuna. (Da ipak relativiziramo apsolutne<br />
brojke – danas je u UK-u 2,45<br />
milijuna nezaposlenih, što je stopa od 7,8<br />
posto po metodologiji ILO - hrvatska je<br />
danas iznad 9 posto). Štoviše, u daljnjem<br />
se kratkoročnom razdoblju<br />
podigla na 3,6 milijuna<br />
nezaposlenih prije nego što<br />
je započela s oporavkom<br />
i dovela Čeličnu lady na<br />
rekordno nisku razinu<br />
političke podrške od svega<br />
32 posto birača.<br />
Drugi mandat, nakon<br />
izbora 1983., obilježila je<br />
masovna privatizacija velikih<br />
državnih kompanija.<br />
Tada su iz državnih ruku<br />
otišli osim ostalih (jer<br />
nemoguće je nabrojati sve)<br />
British Petroleum, British<br />
Gas, British Aerospace,<br />
British Sugar, Cable and<br />
Wireless, Britanske luke,<br />
Uprava britanskih aerodroma,<br />
British Steel, Jaguar,<br />
Rolls Royce i Rover, British<br />
Telecom…<br />
Privatizacija je donijela<br />
dramatično povećanje<br />
produktivnosti zaposlenih,<br />
ali i pad kvalitete usluge u<br />
nekim od “prirodnih monopola”, prije<br />
svega u željeznicama i opskrbi plinom i<br />
električnom energijom. Stigao je i još jedan<br />
val nezaposlenih.<br />
Privatizaciju javnih dobara slijedila je<br />
i deregulacija financijskih tržišta. Kapitalu<br />
su olakšani putevi prema inozemnim investicijama,<br />
a posljedice burzovnog “Big<br />
Banga” 1986., kada su uklonjene sve barijere<br />
koje su London činile nekonkurentnim<br />
na globalnom tržištu kapitala, jednim<br />
su potezom pretvorile britansku prijestolnicu<br />
u globalno financijsko središte. Pozitivne<br />
i negativne posljedice tog radikalnog<br />
zaokreta u tržišnoj regulativi osjećaju<br />
se još i danas.<br />
VIII F o r b e S svibanj 2010
Change language