You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ljudi i kompanije<br />
‘Ulaskom Hrvatske u EU nama će se olakšati poslovanje. Naša je<br />
proizvodnja prilagođena kvaliteti koju zahtijeva tržište Unije, a<br />
nećemo više imati problema s dokazivanjem porijekla robe.’<br />
najzastupljenijih vrsta sitne plave ribe u Jadranu, na inozemno<br />
se tržište probilo još nekoliko hrvatskih tvrtki, a Hrvatska je u<br />
vrlo kratko vrijeme postala lider u njihovoj proizvodnji. Slani<br />
inćun porijeklom iz Jadranskog mora jedna je od najcjenjenijih<br />
delicija u zemljama poput Italije, Španjolske ili Francuske,<br />
gdje građani znaju što je kvalitetna riba. Usto je jadranski<br />
inćun, za razliku od konkurentskog marokanskog, tuniskog i<br />
španjolskog, veći i bogatiji hranjivim sastojcima te na europskom<br />
tržištu postiže višu cijenu.<br />
Ostrea je započela s radom 1999. godine na prostoru<br />
Regionalne veletržnice u Benkovcu. Iako je taj prostor u<br />
državnom vlasništvu i u njemu je osim Ostree poslovalo samo<br />
nekoliko manjih tvrtki, Badurina nije uspio otkupiti prostor za<br />
proširenje i izgradnju proizvodne hale neophodne za modernizaciju<br />
proizvodnje. U tom prostoru, unatoč teškom dobivanju<br />
veterinarskih dopusnica zbog teških uvjeta proizvodnje, Ostrea<br />
je prerađivala 3,5 tisuća tona slanih inćuna. Inćun se potom<br />
transportirao u Albaniju gdje se filetirao, a potom u Italiju<br />
na pakiranje te plasman u trgovačke lance i specijalizirane<br />
trgovine širom svijeta. Kako nije svako zlo za zlo, problemi oko<br />
dobivanja veterinarskih dozvola i nezainteresiranost državne<br />
administracije nagnali su Badurinu na razmišljanje o gradnji<br />
novog pogona.<br />
“Blizu Benkovca, na području općine Stankovci, nekako<br />
u to vrijeme počela se komunalno i infrastrukturno opremati<br />
poslovna zona, tako da smo donijeli odluku o preseljenju. U<br />
prilog nam je išla i okolnost da su bila dostupna sredstva iz pretpristupnih<br />
fondova EU. Ostrea se javila na natječaj iz programa<br />
SAPARD, iz kojega smo povukli 10 milijuna kuna”, kaže Neven<br />
Badurina. Tako je od prošle godine cjelokupna Ostreina proizvodnja<br />
objedinjena na jednom mjestu, u Stankovcima, i sada se<br />
umjesto poluproizvoda izvozi gotov proizvod.<br />
U izgradnju tvornice za preradu inćuna Ostrea je uložila<br />
sedam milijuna eura. Pogon je dijelom izgrađen sredstvima<br />
tvrtke, a ostalo je kreditirano sredstvima HBOR-a i HPB-a. Badurina<br />
odmah do novoizgrađenog pogona planira izgradnju<br />
još jednog, u koji bi smjestio strojeve za pakiranje i hladnjaču.<br />
Pritom namjerava iskoristiti sva poticajna sredstva koja se<br />
mogu dobiti iz državnih i europskih fondova.<br />
“Ulaganje u hladni lanac i finalizaciju je naša dugogodišnja<br />
želja, ali to nije bilo moguće u Benkovcu zbog problema s prostorom.<br />
Da bismo povećali proizvodne kapacitete, planiramo<br />
investirati šest milijuna eura u spomenuti pogon koji će se prostirati<br />
na četiri tisuće četvornih metara.”<br />
U vrijeme kada nema prihvata svježe ribe u Ostrei je zaposleno<br />
90 radnika, a u punoj sezoni, od ožujka do listopada, njih<br />
350. Novi pogon jamči i cjelogodišnje zapošljavanje sezonskih<br />
radnika. Razmatra se i mogućnost proširenja asortimana.<br />
Luna u lancu Valamara<br />
Poput dijela hrvatskih poduzetnika kojima turizam nije core business,<br />
i Badurina je dio novca uložio u turizam. Na obiteljskoj parceli u<br />
Jakišnici blizu Novalje na Pagu izgradio je hotel Luna, kategoriziran<br />
s četiri zvjezdice. Iako je hotel atraktivan za goste jer je smješten u<br />
malom ribarskom mjestu, ni njegovo poslovanje nije mimoišla kriza<br />
koja je, unatoč oprečnom mišljenju iz Ministarstva turizma, zahvatila<br />
hotelski sektor te u prošloj godini dobro uzdrmala cjelokupni hrvatski<br />
turizam.<br />
“Hotel radi treću sezonu. Prošle je godine imao pad prihoda za oko<br />
10 posto u odnosu na 2008. To je i bio razlog da smo, kao nova<br />
turistička destinacija koja još uvijek traži svoje mjesto na tržištu, povukli<br />
obećavajući potez. Potpisali smo ugovor o upravljanju s najvećim<br />
domaćim hotelskim lancem, Valamarom. Optimisti smo jer već imamo<br />
najavu boljeg bukinga te nećemo morati rušiti prodajne cijene. Uz to<br />
smo postigli i određene uštede u odjelu prodaje”, kaže Badurina.<br />
To je, izgleda, sve što mali obiteljski hotel može napraviti sa svoje<br />
strane, jer bi rušenje kvalitete usluge dugoročno bilo pogubno.<br />
“Ključ održivog poslovanja hotelskih kuća, pored dobrog upravljanja<br />
i atraktivnosti destinacije, leži u smanjenju fiskalnih i parafiskalnih<br />
nameta. Njih ima toliko da im se i ne zna broj. U ovoj krizi stvarno nije<br />
pošteno da hoteli financiraju razne udruge građana i da ih pri tom<br />
nitko ne obavijesti gdje taj novac završava“, objašnjava Badurina.<br />
Koliko Badurina vjeruje u suradnju s Valamarom govore i njegovi<br />
planovi o novim ulaganjima u turizam, i to ponajprije nautički.<br />
48 F o r b e S svibanj 2010
Change language