You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
uprave što na kraju može rezultirati<br />
većom učinkovitošću javnih usluga.<br />
Na sličan način treba restrukturirati<br />
i javna poduzeća. HŽ, primjerice, ovisi<br />
o državnim subvencijama teškim 1,5<br />
milijardu kuna, što je gotovo 0,5 posto<br />
BDP-a, samo da bi mogao voziti.<br />
Socijalna davanja također se mogu<br />
još racionalizirati. Srećom, općenito<br />
gledajući, programi socijalne pomoći<br />
bili su prilično učinkoviti u zaštiti najranjivijih,<br />
što je vrlo važno u teškim<br />
vremenima.Financiranje zdravstva se<br />
promijenilo i napravljen je značajan<br />
pomak u bolničkom sektoru koji je<br />
umanjio troškove bolovanja i smanjio<br />
mogućnosti zloupotrebe. Smanjeni su i<br />
troškovi za lijekove. Relativno malo je,<br />
međutim, učinjeno kako bi se podigla<br />
učinkovitost bolničke mreže, što je socijalno<br />
vrlo osjetljiva tema, ali jedna od<br />
onih s kojima će se država prije ili kasnije<br />
morati uhvatiti u koštac.<br />
Sljedeće važno područje je mirovinski<br />
sustav gdje na red dolaze kompleksna<br />
pitanja poštenog odnosa i održivosti.<br />
Prvo, postojeći sustav potiče ljude na<br />
rani odlazak u mirovinu, umjesto da<br />
održava tržište rada i sudjelovanje u<br />
rastu nacionalnog dohotka i sustava<br />
socijalne sigurnosti. Drugo, danas oko<br />
20 posto umirovljenika prima privilegirane<br />
mirovine koje su u nekim kategorijama<br />
i 4-5 puta više od “običnih”<br />
starosnih mirovina. I na kraju, treba<br />
ojačati drugi stup mirovinskog osiguranja,<br />
kako bi dva kombinirana stupa<br />
mogla ispuniti očekivanja i na kraju<br />
osigurati prihvatljivu razinu mirovine.<br />
Hrvatska brzostareća populacija suočit<br />
će se s dilemama koje muče i većinu<br />
drugih europskih zemalja, a tiču se visokih<br />
prohtjeva zdravstvenih i mirovinskih<br />
sustava.<br />
Smanjiti javne<br />
troškove, poboljšati<br />
klimu za investicije,<br />
dovesti više ljudi na<br />
tržište rada i ojačati<br />
vještine uz poticanje<br />
inovativnosti,<br />
jasni su prioriteti<br />
strukturnih reformi<br />
Popravljanje investicijske<br />
klime<br />
Racionalizacija javne potrošnje, iako<br />
prijeko potrebna, nije dovoljna da bi se<br />
podigla konkurentnost ekonomije. Tu,<br />
međutim, Hrvatska ima ogroman potencijal.<br />
Investicijska klima još je nedovoljno<br />
povoljna za biznis, postoji mnogo<br />
parafiskalnih davanja, kompliciranih<br />
zahtjeva za izdavanje dozvola i predugo<br />
se čeka za registraciju vlasništva,<br />
građevinske dozvole i druge ključne<br />
korake u biznisima. Složenost i skupoća<br />
tih sustava plodno su tlo za korupciju i<br />
odvraćaju investitore, strane i domaće,<br />
od pokretanja novih poslova. S manje<br />
međunarodnog kapitala koji je spreman<br />
za ulaganja, bijegom od povećanih<br />
rizika i sve grubljom međunarodnom<br />
konkurencijom, trebat će udvostručiti<br />
napore kako bi se Hrvatsku pretvorilo<br />
u destinaciju koja je privlačnija stranim<br />
ulaganjima.<br />
Dovođenje više ljudi<br />
na tržište rada<br />
Fleksibilnost tržišta rada još je jedno<br />
od područja gdje će trebati postići unutarnji<br />
konsenzus. U međunarodnim<br />
usporedbama, hrvatsko tržište rada<br />
nedovoljno ohrabruje tvrtke da<br />
zapošljavaju. Rigidne zakonske odredbe<br />
koje otežavaju otpuštanja, vjerojatno su,<br />
barem kratkoročno, nekima pomogle<br />
da sačuvaju radna mjesta, ali je lako<br />
moguće da je ta pomoć bila kratkog<br />
daha budu li u nekom duljem razdoblju<br />
njihove kompanije morale zatvoriti<br />
vrata. Ista ta rigidnost drži ljude koji bi<br />
željeli raditi izvan tržišta rada. Hrvatska<br />
stopa zaposlenosti od 57 posto jedna<br />
je od najnižih u Europi i ključni razlog<br />
zabrinutosti za budući rast i održivost<br />
sustava socijalne sigurnosti. Nisu, naravno,<br />
samo regule tržišta rada odgovorne<br />
za loš rezultat – tu je i mogućnost<br />
ranog odlaska u mirovinu i sustav socijalne<br />
zaštite koji ohrabruje ljude sa ostanu<br />
izvan službenog tržišta rada. Jednako<br />
tako, tu je i nedostatak vještina u<br />
pojedinim važnim profesijama.<br />
Jačanje vještina i poticanje<br />
inovacija<br />
Smanjivanje neusklađenosti<br />
naučenih vještina i radnih potreba<br />
zahtijeva poboljšanu osjetljivost strukovnog<br />
obrazovanja i višeg obrazovnog<br />
sustava potrebama tržišta rada. Kao<br />
što pokazuju iskustva drugih zemalja,<br />
učinkovit sustav cjeloživotnog učenja<br />
kritičan je čimbenik u dugoročnoj<br />
upošljivosti. Hrvatska ima dugu tradiciju<br />
znanstvenog djelovanja i mnoga<br />
postignuća u znanosti.<br />
Ipak, ona zaostaje u komercijalizaciji<br />
znanja. Povećanje istraživačkih<br />
i razvojnih aktivnosti u privatnom<br />
sektoru, podizanje razine suradnje<br />
između sveučilišta, istraživačkih instituta<br />
i industrije te omogućavanje startupa<br />
kompanija čiji se biznis temelji na<br />
znanosti može dovesti do učinkovitije<br />
upotrebe rezultata istraživanja i veće<br />
dobiti od produktivnosti.<br />
Zaključio bih na kraju da Hrvatsku<br />
treba pohvaliti što je dobro uspjela<br />
ublažiti učinak krize. Sada je vrijeme<br />
testa koji će pokazati kako se uspješno<br />
može boriti s primjenom daljnjih strukturnih<br />
reformi koje su potrebne za kontinuirano<br />
približavanje zemljama EU<br />
i postizanje boljeg životnog standarda<br />
svojih građana. U tom pogledu, nedavno<br />
najavljen Vladin program gospodarskih<br />
reformi je dobrodošao, budući da se<br />
jasno usredotočuje na prave prioritete.<br />
Pravovremena i dosljedna provedba biti<br />
će od kritične važnosti za uspjeh samog<br />
programa. Ako se danas otvoren prostor<br />
za nove prilike upotrijebi mudro,<br />
Hrvatska može iskočiti ispred svojih<br />
konkurenata i smanjiti svoju udaljenost<br />
od najrazvijenijih ekonomija.<br />
Sada je prilika!<br />
svibanj 2010 F o r b e S VII
Change language