Mikrovalna elektronika - FESB
Mikrovalna elektronika - FESB
Mikrovalna elektronika - FESB
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
MIKROVALNA ELEKTRONIKA<br />
<strong>FESB</strong> – SPLIT<br />
gdje je Z 0 karakteristična impedancija linije s gubicima:<br />
Z<br />
0<br />
=<br />
R +<br />
G +<br />
jωL<br />
jωC<br />
,<br />
pri čemu smo to ustvrdili samo na temelju fizikalne dimenzije. Prokomentirajmo stoga<br />
fizikalni smisao te veličine. Pretpostavimo stoga da je prijenosna linija beskonačno duga.<br />
Uslijed gubitaka na liniji (R ≠ 0, G ≠ 0), postoji gušenje pa se upadni val U + exp(–γz)<br />
smanjuje kako napreduje duž linije. Konačno, u vrlo dalekoj točki val će se sasvim<br />
prigušiti. Budući da smo pretpostavili da nema diskontinuiteta na liniji nego tek u<br />
beskonačnosti, onda neće postojati reflektirani val, pa vrijede relacije za napon i struju na<br />
takvoj liniji:<br />
U z = U e −γ<br />
( )<br />
z<br />
−γ<br />
z<br />
( ) = e<br />
I z<br />
+<br />
γ<br />
R + jωL<br />
Napon i struja na liniji su u fazi, a njihov omjer:<br />
( )<br />
( )<br />
U z R + jωL<br />
= Z0<br />
=<br />
I z G + jωC<br />
jednak je karakterističnoj impedanciji linije. Vidimo da je to zaista impedancija u bilo<br />
kojoj točki linije (ne ovisi o položaju z na liniji) u slučaju postojanja samo jednog vala.<br />
Možemo stoga reći i da se beskonačna linija ponaša kao idealno prilagođena prijenosna<br />
linija proizvoljne duljine (ili obrnuto). Napomenimo još da se omjer U/I (ekvivalentno<br />
E/H) odnosi na ravninu okomitu na smjer širenja vala, gdje je U napon u toj ravnini, a I<br />
struja kroz ravninu.<br />
Općenito, omjer napona i struje na nekom mjestu z = l – x linije je impedancija u<br />
toj točki linije:<br />
U<br />
− 2γ z U<br />
− 2γ l −2γ<br />
x<br />
1+ e 1+<br />
e e<br />
−2γ<br />
x<br />
U ( z)<br />
U<br />
+<br />
U+<br />
1+ ΓLe<br />
Z ( z)<br />
= = Z0 = Z0 = Z0 = Z<br />
2 x<br />
( x)<br />
,<br />
− γ<br />
I ( z)<br />
U<br />
− 2γ z U<br />
− 2γ l −2γ<br />
x<br />
1−<br />
e 1−<br />
e e<br />
1− ΓLe<br />
U<br />
U<br />
odnosno:<br />
+ +<br />
( )<br />
Z x<br />
( )<br />
Z x<br />
1+ Γ<br />
= Z<br />
e<br />
e<br />
jϕ<br />
L 2γ<br />
x<br />
L<br />
0 jϕL<br />
2γ<br />
x<br />
1− ΓL<br />
e e<br />
1+ Γ<br />
= Z<br />
e<br />
e<br />
−2α<br />
x jψ<br />
L<br />
0 −2α<br />
x jψ<br />
1− ΓL<br />
e e<br />
gdje je ψ = − 2β x + ϕL<br />
.<br />
Želimo ovdje naglasiti da se i problematika linija s gubicima može izučavati s<br />
pomoću Smithovog dijagrama. Međutim treba uočiti da različitim točkama linije<br />
odgovaraju različiti koeficijenti refleksije Γ i to ne samo po argumentu kao što je to slučaj<br />
s linijom bez gubitaka, nego i po apsolutnoj vrijednosti zbog faktora e –2αx . To znači da<br />
kretanje po prijenosnoj liniji odgovara kretanje po logaritamskim spiralama u Smithovom<br />
.<br />
,<br />
,<br />
- 32 -