OCJENJIVANJE ZAMORA BRODSKIH KONSTRUKCIJA - FESB
OCJENJIVANJE ZAMORA BRODSKIH KONSTRUKCIJA - FESB
OCJENJIVANJE ZAMORA BRODSKIH KONSTRUKCIJA - FESB
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
metode zavarivanja. Pokazalo se da je dinamička izdrţljivost laserski zavarenih spojeva gotovo<br />
jednaka onoj osnovnog materijala [48].<br />
2.6.4.2 Utjecaj materijala<br />
Rezultati testiranja zavarenih uzoraka izraĎenih od čelika vlačne čvrstoće izmeĎu 400 i<br />
600 N/mm 2 pokazuju da stopa rasta pukotine ne zavisi o karakteristikama materijala, posebno o<br />
granici popuštanja [40]. Kako zamor zavarenih spojeva predstavlja proces rasta pukotine,<br />
zamorne karakteristike zavarenih spojeva se općenito ne poboljšavaju s povećanjem vlačne<br />
čvrstoće, pa se iste S–N krivulje mogu upotrijebiti u proračunu zamornog oštećenja zavarenih<br />
detalja bez obzira na karakteristike materijala.<br />
2.6.4.3 Utjecaj zaostalih naprezanja<br />
Utjecaj zaostalih naprezanja u brodskim konstrukcijama je vrlo malo istraţen, posebno<br />
obzirom na njihovu veličinu, raspodjelu kroz presjek, promjene tijekom vijeka trajanja<br />
konstrukcije, kao i efekti kod promjenjivog morskog opterećenja. Neki utjecaji zaostalih<br />
naprezanja u zavarima su uključeni u S–N krivulje dobivene testiranjem zavarenih uzoraka bez<br />
toplinskog tretmana.<br />
Većina testova umora materijala provodi se kod promjenjivog vlačnog opterećenja, uz<br />
omjer naprezanja R = 0, te je i na taj način u S–N krivulje uključen utjecaj zaostalih naprezanja<br />
koja nastoje smanjiti dinamičku izdrţljivost. Smatra se opravdanim da se utjecaj zaostalih<br />
naprezanja zanemari u procjeni zamora [4],[41]. Bureau Veritas je jedini klasifikacijski zavod<br />
koji posebno razmatra utjecaj zaostalih naprezanja i daje preporuke za modifikaciju S–N<br />
krivulja.<br />
2.6.4.4 Utjecaj debljine<br />
Pokazalo se da zamorna čvrstoća zavarenih spojeva opada s povećanjem debljine lima,<br />
stoga većina postupaka za proračun zamornog oštećenja uključuje i ovaj utjecaj. Najčešći način<br />
uračunavanja ovog utjecaja je korekcijom projektne S–N krivulje i to uglavnom za debljine iznad<br />
22 mm. Korekcija za debljine t > 22 mm moţe se provesti formulom [5]:<br />
gdje je:<br />
m t <br />
log N log C log m log<br />
<br />
(2.40)<br />
4 22<br />
<br />
N – broj ciklusa raspona naprezanja ,<br />
C, m – konstante S–N krivulje,<br />
t –debljina lima.<br />
49