OCJENJIVANJE ZAMORA BRODSKIH KONSTRUKCIJA - FESB

Za pojedine konstruktivne detalje moţe biti potrebno uračunati efekte stvarnih
maksimalnih toleranci (tj. neporavnatosti, kutne distorzije) kod odreĎivanja ţarišnog naprezanja.
Npr. da bi se uračunale neporavnatosti izmeĎu dva elementa koji se dodiruju potrebno je faktor
koncentracije naprezanja K s pomnoţiti s 1+3·e/t, gdje je t debljina elementa, a e je ekscentricitet.
3.2.4.5 Utjecaj materijala
Iste S–N krivulje koriste se za odreĎivanje izdrţljivosti neovisno o materijalu.
3.2.4.6 Utjecaj morske okoline – korozija
Morska voda smanjuje otpornost na zamor i dovodi do povećanja raspona naprezanja s
vremenom. Kumulativni omjer oštećenja D u bilo kojem trenutku T ţivota u sluţbi moţe se
izraziti formulom:
gdje je:
cor
D B D T
(3.15)
D(T) – kumulativni omjer oštećenja u trenutku T s reduciranim koeficijentom C p ,
n a – broj godina koje odgovaraju vremenu T,
r c – trošenje materijala zbog korozije ,
t – debljina elementa konstrukcije,
m – konstanta S–N krivulje,
B
cor
t
t
r n m-1
t r n
c a c a
m1
1. (3.16)
Za spojeve zaštićene anodno ili premazima mogu se koristiti standardne S–N krivulje.
3.2.4.7 Haibach efekt
Kao što je poznato eksperimentalni podaci pokazuju granicu zamora ispod koje se više ne
javljaju oštećenja uzoraka – dinamička izdrţljivost. Kod slučajno opterećenih konstrukcija,
stvarna granica zamora ne moţe biti odreĎena – s nastajanjem inicijalnih pukotina granica
zamora se smanjuje. Da se uzme u obzir ovaj fenomen, usvojene su S–N krivulje s promjenom
nagiba kod 10 7 ciklusa i za njih vrijedi:
m
S N C p
,za N