Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Ougo<strong>•</strong>ci'ni U-2<br />
Poliknrpov je 1926. po;tao direktor odeljka ta kon<br />
'truic;.unje kopnenih avionn u Drf.avnoj fabrici aviona<br />
broj 25. lste te godinc Polikarpov je konstrubao svoj<br />
euvcni trcnatni i viScnamcnski dvokrilni avion U-2<br />
koJi jc bio u proiz<strong>•</strong>odnji narednih 25 godina. Ukupno<br />
J" iuadeno oko 40.000 primcraka U-1. Korutcn JC kao<br />
;kohkl avion. za zapra~'anje. ~lepo,anje jcdrilica. za<br />
padobranske skoko,c. za prevoz putnika. robe i sanitct~ku<br />
sluibu. za patrohranJe u ~umarstvu i ribarstvu,<br />
ta pra~nje lcdenih santi. rncteorolo~ko izvidanje. a za<br />
vrcmc drugog svetskog nua. zn noCno bombardovanje<br />
i ptebncivanje obavcStajnco i7.a neprijateljskih linija.<br />
U svom prvobitnom obliku. zbog ekonomi~nije i jednoo.tnvnije<br />
konstrukcijc 1 odriavanja. njegove n~te<br />
(>0' rSme su bile tako izradenc da su sva ~hri krila<br />
mogla da sc mcdusobno zamenjuju. kao 1 sva tri elementa<br />
rcpa. Krilca su"' takodc mogla zamcnjlYah ~ak i<br />
~a konnilima pra,·ca i vt\inc. Performanse aviona su.<br />
razume se. zbog toga bile slabije. pa je Poliknrpov<br />
prcpravio U-2 prcnul prakti~nijim aerodinumiekim<br />
principima. Prcpravljcni U-Z prvi put je polctco 7. januara<br />
1928. i do kraja proiog motora u potpunostl<br />
"''JCt\ke proiz>odnjc. 810 JC to motor konstruktora<br />
Svceova nazvan M-Il od lOOKS u svom prvobitnom<br />
ohliku. a od 145 KS u poslcratnoj varijanti. Pravljcni<br />
su i :wioni U-2 jedno~cdi, sa rezervoarom w vc~ta¢ka<br />
dubriva umesto drugog >cdi~ta. za zapraSivanje (U-<br />
2AP), zatim U-Z sa tri scdiSta u tandemu (U-ZSP),<br />
,crzijc <strong>•</strong>limu:z.ina<strong>•</strong> sa pokrh·enom kabinom iza pilot·<br />
<strong>•</strong>kog sedi~ta (U-2 LP i U-2 SP), sanitetske \CrliJC sa<br />
nosd1ma koja su bila 'prcmljena u poscbnim gondolarna<br />
"pod krila ili ispod trupa (S-1, S-Z itd) i hidroaVloni<br />
'" jcdnim iii dva plovka (A1U-Z, U-2M).<br />
Oimcn1.ije i tcfinc tog za i ~Ul<br />
univerzalnog nvionn su<br />
bile: rnspon krila JI m. dufina trupa 8.1 m retina na<br />
polctnnju 1016kg. Mak\imalna brzina bila mu jc<br />
170km na fas na nivou mora. plafon -IOOOm. a brzina<br />
na sletanju 70km na tas. Posle smrti Polikarpova 19-1-1.<br />
"'ion U-2 je po njemu dob1o now oznaku Po-2.<br />
RudiCiti vojni avioni<br />
Oodine 1927, pod rukovodstvom Polikarpova u odcljcnju<br />
za konstrukciju kopncnih aviona izractcni su plnnovi<br />
za prelazni trcnatni nvion, za Jovac jed nosed. kao<br />
1 za tc~ki bombardcr. Trcnaini avion P-2 bio jc dvokrilm<br />
dvosed. sa motorom od 300 KS M-6 sa 8 cdmdara<br />
u hniji. na \'odeno hladenjc:. pravljeo prema motoru<br />
ht>pano suiza 8 Fu. A v1on jc imao mitraljez 1 opremu<br />
LO iz,idanje. Kod protot1pa stavljenc su jcdinst,cno<br />
profilisane dijagooalne upornicc umesto uobitajenih<br />
1atcga od 1icc z.a krila. Mcdutirn. zbog tcSkoca kojc su<br />
nn,ullc, kasnije su ipak vro~cne konvcncionnlnc 7AJtegc.<br />
P-2 je bio te1ak za upravljanje pa je proi>vcdcno<br />
»ega 55 primeraka.<br />
lako JC razmjm rad na tdkom bombarderu TB-Z zapo«t<br />
,.~ 1927. on je zav~n tek 1930. jer JC kon,trukciom<br />
biro imao drug<strong>•</strong>h obavc1..a. Za to vreme on je \'CC<br />
L8Stnreo. tako da nijc ni u~ao u serijsku proizvodnju.<br />
Ovokrilac sa znatno mnnjim donjim krilom. drvcne<br />
konstrukcijc. TB-2, imno je dva motora BMW VI od<br />
po 5001680 KS. nosio' jc posadu od pet ~Ia nova i tovar<br />
od 800 kg bombi. Raspon krila mu je bio 27m. a tclina<br />
na poletanju 6n0 kg. Maksimalna bi'ZUia jc bila<br />
216km na as na mvou mora. a dolet je 1znosio<br />
1200km. Lovac jednosed 1-3 zap00e1 je 1927. a zaH<br />
Scn 1928. On je razv1jcn od ZI-N I, imno je motor<br />
BMW VJ 2 ja~ine 5001730 KS sa 12 cilindara u liniji na<br />
tefno hladenjc. Trup je bio ovalnog preseka. monokok.<br />
oblo1en ~perplorom izradenom od viS.:slojnog<br />
brezovog furnirn slepljcnog tutkalom. Taj matcrijal u<br />
Rusiji jc prvi put kori~6en za gradnju aviona 1913.<br />
lmao jc dva \inhronizovana mitraljCLll PV-l kalibra<br />
7.62 mm mont1rana iznad motora. Stnndardna verzija<br />
1-3 je postuala maks1malnu brzinu od 278 km na as oa<br />
nivou mora a plafon joj je bio 7500m. lzradeno je oko<br />
400 primeraka i oni su kori~m u sovjetskom ratnom<br />
vazdubopiOV\1\U "c do 1933.<br />
Dvoseda vcnija 1-3, oznaeena kao D-2 iii Dl-2, pojavila<br />
sc 1929. Naon11.anje mu sc sastojalo od dva sinhronizovana<br />
mitraljcza PV-1 knlibra 7.62mm i dva mitraljeza<br />
za strelca u zadnjcm sedi~tu. Performansc su se<br />
pokazale ~ao nedovoljne i protot1p 'iC tokom ispitivaoja<br />
sru~io. Zbog toga se odustalo od daljeg razvoja<br />
ovog a,;ona 1 viSe nisu gradeni drugi primerci.<br />
Teorije o konstruisanju lovaca<br />
Polikarpov jc svoja shvatanja o konstrukciji l ova~k i h<br />
aviona objavio 1927. pod naslovom -Mnncvarske spo·<br />
sobnosti brzih lovnca<strong>•</strong>. On je dokativao da je motor sa<br />
te~nim hladenjem. iako ja~i. teli od zvezdastog motora<br />
sa vazduSmm hladenjem. ida uprkos hladnjacima koji<br />
su mu potrebni, ima manju reonu povrlinu. Medutim.<br />
avioo sa lakS:im motorom na valdu~no hlac.1enje daje<br />
boljc mancvarske mogu~nosti uprkos ne~to slabijoj<br />
acrodinami~nosti. Polikarpov jc isticao da je prilikom<br />
i.zbon1 motOrn za l ova~ki avion odnos izmedu tctinc<br />
motora i brojn konjskih snaga izuzctno zna~jan.<br />
Lovac 1-6 koji je imao zvezdasti motor gnom ron jupiter<br />
VI od 420 do 525 KS. a bio jc verzija modela 1-3.<br />
trebalo je da potvrdi ojegovu teonJu o manevarsk.im<br />
osobinama aviona. Oodine 1930. izradenasu dva prototipa<br />
za pnomajsku paradu. Avion. koji je bio nclto<br />
manji od modcla 1-3 ali je veoma li~io 03 njcga. ponovo<br />
jc imao tr11p ovalnog prcscka. Dok je 1-3 imao<br />
1845 kg uzlctnc tc~inc. novi osetno lak~i nvion je imao<br />
svega 1280 kg. Nnjvc~a brzina jc bila sli~na onoj aviona<br />
1·3, a brzina penjanja i plnfon novog aviona bili su<br />
osctoo bolji. Kada je /-6 dovrScn. Polikarpov je ~<br />
uvek radeCi u zat, oru dovrSio i nJegovog naslcdnika.<br />
Uz U-2 Poliknrpov je tokom dvadescuh godina izradio<br />
jo~ jedan 1na~jan avion. Bio jc to izvida~ki dvokrilac<br />
R-5 koji jc kori~~cn u Spaniji i izradcn jc u preko 6000<br />
primcraka. Bio jc to i prethodnik prvog <strong>•</strong>SIIIrmovika<strong>•</strong><br />
koji je Koocrigin konstruisao u Ccntralnom konstrukcionom<br />
birou (CKB). Avion jc pOOCO da se projektuje<br />
,-.~ 1928. a 1930. prvi put je poleteo. R-5 je bio d\osedi<br />
d'okrilac koji je pr>·obitno 1mao V-motor sa 12<br />
cilindara M-17b od 500730KS. raspon 15.3 metara. 1<br />
ukupnu tetinu od 2997 kilograma. Avion je bio naoruian<br />
sinhronizovanim mitraljezima PV-1 kalibra<br />
7.62 rnm iii s11 jcdnim iii dva pokrctna mitraljeza DA<br />
7.62 mm za osmatra~a. U izvida¢koj verziji avion je<br />
mogao da nosi 250kg bombi. a kao bombardcr sa<br />
smanjenim kolitinom goriva od 400 do 400 kilograma.<br />
Rad u z.ahoru<br />
Godine 1929. Polikarpov i rukovodllac odeljenja za<br />
konstrukciju mornari~kih a\<strong>•</strong>iona D.P. Grigorovi~ su<br />
uhapSeni i 1njcdno sa svojirn asistcntima zatvoreni u<br />
hangar br. 7 u l'ubrici br. 39 Mcntinskog. Polikarpovu<br />
je naloicno da konstrui~e lovac jednoscd koji bi mogao<br />
da ude u proizvodnju jula iii avgusta 1930.<br />
Avion 1-5. koji je prvobitno imao oznaku VT-11 (Vf<br />
je bila kratica za <strong>•</strong>intcrni zat,·or<strong>•</strong> ). bio jc modifiko,.ana<br />
,.erzija 1-(). Trup je imao ~li~nu 1 duraluminijumsku<br />
konstrukciju. a bio je prekrivcn platnom. Bio je za<br />
50 kg tcti od 1-6. Od po~etka r11dn na 1-5 pa do njego-<br />
Dlmenzlje<br />
Raspon 8,99 m<br />
Outlna 6,12m<br />
Motor<br />
Zvezdasti M·25A<br />
od 730 KS<br />
Performanse<br />
Najveta b