dio ii vizija - OVDJE

More documents

Recommendations

Info

Sarajevska ekonomska makroregija Bosne i Hercegovine Nijedan investitor, domai ili strani, do današnjeg dana nije se ukljuio ili investirao svoj kapital u znaajnijem obimu u obnovu, dizajn i razvoj, rast, operacije i menadžment nijedne od vrlo atraktivih lokacija koje su raspoložive. Glavni potencijali u sarajevskoj makroregiji postoje na olimpijskim planinama poput Jahorine, Bjelašnice i Igmana. Dio infrastrukture je popravljen (npr. nekadašnji Famosov hotel na Bjelašnici), a neki od skijaških potencijala su u upotrebi, ali ne s punim kapacitetom ili mogunostima. Blizina lokacija glavnom gradu BiH Sarajevu daje mogunost razvoja zimskog turizma na svim olimpijskim planinama. Potreban je strateški plan razvoja turizma za ove lokacije i punu turistiku ponudu u budunosti. 8. POLJOPRIVREDA U SARAJEVSKOJ EKONOMSKOJ MAKROREGIJI 8.1. KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA Poljoprivredna proizvodnja po svim sudovima lokalnih i stranih strunjaka jeste jedan od najznaajnijih resursa, kako BiH uope, tako i sarajevskog makro regiona. Ipak odmah na poetku treba ukazati na injenicu da SMR i BiH uope nema resurse za proizvodnju svih vrsta poljoprivrednih proizvoda, te da se ona u tom smislu mora bazirati na specijaliziranom i ogranienom podruju onih proizvoda za koje imamo izvjesne komparativne prednosti. Radi ilustracije toga navest emo kao primjer statistike podatke o relativnoj obezbijeenosti stanovništva vlastitom hranom iz 1991. godine, koja nam na dobar nain ukazuje na mogunosti i snage BiH i SMR-a u oblasti poljoprivredne proizvodnje: pšenica 53,44%; krompir 58,10%; meso 106,25%; voe 29,92%; jaja 94,49%. Iz navedenog možemo zakljuiti da su naši najvei poljoprivredni potencijali u proizvodnji i preradi mlijeka, mesa i mesnih preraevina, zatim jaja, povra, te jako limitirani resursi u proizvodnji pšenice ili pak ratarstva uope. Kao polazni osnov daljnje analize predmetne teme još jednom e se predstaviti Graf.17: Procentualni odnos šuma, obradivnog i neobradivog zemljišta u SMR-u. Šume 65,5% Iskorištenost zemljišta u SMR-u Obradivo zemljište 26,2% Neobradivo zemljište 8,3% Iz predhodnog grafikona se može vidjeti da u sarajevskoj makroregiji nema veih površina odgovarajueg zemljišta za poljoprivredu i razvoj stoarstva, a takoer je primijeeno da se zemljište koje bi se moglo koristiti za poljoprivrednu proizvodnju prodaje za izgradnju kua ili komercijalnih objekata, ime se direktno smanjuje raspoloživi potencijal za razvoj ove privredne grane. 49
Sarajevska ekonomska makroregija Bosne i Hercegovine Neodgovarajue korištenje poljoprivrednog zemljišta je znaajan problem; u nekim dijelovima regije zemljište je u vlasništvu malih proizvoaa koji nemaju adekvatnu podršku poljoprivrednih udruženja, neamju dovoljno znanja niti prehrambenopreraivakih objekata kojima bi mogli prodati svoje proizvode, što su sve dodatni problemi u ovoj oblasti. U naseljima koja se nalaze u blizini veih mjesta ili gradova poljoprivredno zemljište je urbanizovano i više ga nije mogue koristiti za poljoprivrednu proizvodnju. U makroregiji Sarajevo nekoliko je oblasti koje nisu urbanizovane ili su planinske ili šumom pokrivene oblasti, a koje bi se mogle koristiti za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju: - Sarajevsko polje –zapadni dio može se koristiti za proizvodnju povra i stakleniku proizvodnju; - dolina rijeke Drine može se koristiti za proizvodnju povra, voa, ali i za proizvodnju odreenih poljoprivrednih kultura u staklenicima; - sjeverni dio doline rijeke Bosne može se koristiti za proizvodnju voa i povra; - Romanijski plato može se koristiti za stoarstvo (krupna i sitna stoka); - doline rijeka izmeu visokih planina su pogodne za stoarstvo, a posebno ovarstvo. 8.2. NIVO POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE U SARAJEVSKOJ MAKROREGIJI Nivo poljoprivredne proizvodnje u sarajevskoj makroregiji daleko je ispod potencijalnih i/ili pred-ratnih kapaciteta. Ovakva situacija uzrokovana je prvenstveno zbog migracija koje su posljedica rata, ali i zbog gubitka tržišta. Poljoprivredna proizvodnja koja je u prošlosti možda bila rentabilna, danas to nije niti se može održati prodajom domaih proizvoda na tržnicama, što je sada uglavnom sluaj. Veina poljoprivrednih poslovnih aktivnosti u ovoj regiji u predratnom periodu odvijala se na malim privatnim posjedima koji su bili ogranieni na, po tada važeem zakonu, maksimalnu površinu od 10 hektara, dok je prosjena veliina poljoprivrednog gazdinstva bila 3,2 hektara. Danas je površina zemljišta koja se aktivno obrauje ak i manja u hektarima u odnosu na prijeratni period. 50
Page 3 and 4: Sarajevska ekonomska makroregija Bo
Page 23 and 24: REGIONALNA STRATEGIJA EKONOMSKOG RA
Page 49: Sarajevska ekonomska makroregija Bo
Page 73 and 74: 72 Sarajevska ekonomska makroregija
Page 101 and 102:
Sarajevska ekonomska makroregija Bo
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
REGIONALNA STRATEGIJA EKONOMSKOG RA
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
Page 195 and 196:
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
212 Sarajevska ekonomska makroregij
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
show all

dio ii vizija - OVDJE

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?