dio ii vizija - OVDJE

More documents

Recommendations

Info

Sarajevska ekonomska makroregija Bosne i Hercegovine zaštienim podrujima i nacionalnim parkovima, naroito u Peruici - najveoj prašumi u Evropi. Cestovna povezanost sa ovim mjestima postoji, s tim da je u nekim podrujima potrebno bolje održavanje i obnova. Takoer postoji mogunost za razvoj turizma na planinskim rijekama. Postoji niz manjih i veih planinskih rijeka koje protiu kroz izuzetno slikovita podruja, a uz ije tokove postoji dobra cestovna povezanost. Na ovim je rijekama mogue razvijati splavarenje - rafting i kajakarstvo. Razvoj spomenute infrastrukture, te injenica jake konkurencije iz susjednih unutarregionalnih (Mostar,) i prekograninih (Hrvatska, Slovenija) okruženja, zasigurno e uzeti dosta vremena, truda i novaca, tako da ne mislimo da je turizam sektor koji na kratkoronom planu razvoja SMR-a može doprinijeti znaajnijim prihodima ovoga regiona, pa samim tim igrati znaajniju ulogu u njegovom razvoju. To nadalje ne znai da e opi interes za ouvanjem prirodnog i ekološki istog okoliša biti ugružen tim zakljukom, naprotiv, taj interes se generalno prožima i kroz ostale strateške resurse, a u kontekstu ranije spominjanih ostalih segmenata privrednog okvira: organska hrana, flaširana voda itd., tako da e on igrati jako znaajnu ulogu u definiranju same vizije razvoja SMR-a i u odreivanju njegovih strateških ciljeva, prioriteta i projekata. Za uspješno fukcioniranje ne samo turizma nego i svih drugih djelatnosti upravo je neophodna harmonizacija svih elemenata i poštivanje principa održivog razvoja, kako ne bi uspješno djelovanje jednog segmenta dovodilo u pitanje rad drugoga, takoer jednako bitnog dijela. U tom smislu, kada govorimo o turizmu, neophodno je istaknuti kako se od prvih koraka razvoja turizma mora imati na umu ekološka dimenzija, jer prirodni ambijent je u suštini neobnovljiv resurs i upravo ta dimenzija nam daje konkurentu prednost s obzirom na to da još uvijek imamo netaknutu prirodu, a samim tim i realne osnove da je «racionalno i u skladu sa održivim razvojem iskorištavamo». 10. EKONOMIJA I POSLOVANJE U MAKROREGIJI SARAJEVO Ekonomija i poslovanje u sarajevskoj makroregiji imaju najvei obim u BiH u smislu broja registrovanih pravnih lica (preduzea) i obima prihoda koji se ostvaruju u tim pravnim licima. Postoji nekoliko faktora koji su odredili opisanu situaciju; sarajevska makroregija ima najveu koncentraciju stanovništva u itavoj BiH, a Sarajevo je smješteno u centru makroregije i takoer je i glavni grad BiH. Uticaj na ekonomiju takoer ima veliki broj kulturnih, vladinih i pravosudnih institucija, finansijskih i kreditnih institucija, obrazovnih institucija, socijalnih i sportskih aktivnosti, što omoguuje mnogim preduzeima da svoja sjedišta upravo lociraju u Sarajevu. Ekonomija u sarajevskoj makroregiji se od završetka rata nije razvijala znaajnijom brzinom ili u velikom procentu. Kvalitet života u regiji nije zadovoljavajui usprkos podršci i nastojanjima meunarodne zajednice da osigura finansiranje malih i srednjih preduzea u itavoj Bosni i Hercegovini. Zbog nedostatka rasta u ekonomiji, vostva u vladi, malih promjena u procentu zaposlenosti, minimalnih stranih investicija, nedostatka šansi za mlade ljude i pojave odlaska mladih, nedovršene privatizacije, sporog pravnog sistema bez snage izvršavanja, politikih diskontinuiteta, sivog tržišta i nejasnog plana za budunost, makroregija Sarajevo i itava zemlja su na rubu preživljavanja, sa egzistencijom “od danas do sutra”, bez održivosti za budunost. Ekonomija još uvijek izgleda kao da je u šoku nakon rata, uz pristunu letargiju koju je potrebno izlijeiti. 55
Sarajevska ekonomska makroregija Bosne i Hercegovine 10.1 BRUTO DOMAI PROIZVOD – BDP Procjena BDP-a po stanovniku (gross domestic product per capita) u BiH je teško izvodiva iz više razloga. Osnovni su slijedei: ne postoji taan broj stanovnika u BiH; oficijelni podaci statistika FBiH, RS-a o BD u zbiru daju ukupno podatak od 4.267.665 (ZSFBiH 2.812.397; RZSRS 1.367.936; Distrikt Brko 87.332). Istraživanja koja je u našoj zemlji provela meunarodne zajednice dala su razl<strong>ii</strong>te procjene koje se kreu od 3.200.000 do 3.800.000 stanovnika, tako da je u ovoj analizi uzeta srednja vrijednost od 3.800.000 stanovnika, koja je ujedno i najpribližnija stvarnoj vrijednosti. Prisutnost sive ekonomije u cijeloj BIH je dokazana, pa je obraun BDP-a uskraen za veliki procenat iznosa koji se ne obraunavaju i ne prikazuju oficijelno. Kako se iz spomenutih razloga nije mogue baviti direktno ovim pitanjem na regionalnom nivou, to e se uiniti pokazateljima sa entitetskoga, tj. državnog nivoa. S obzirom du su prosjeci ranijih pokazatelja na SM regionalom nivou manje-više ±10% od prosjeka BiH, vjerujemo da e ova analiza dobrim dijelom reprezentativno pokazati i stanje samoga sarajevskog ekonomskog regiona u okviru navedenih odstupanja. U strukturi BDP-a BiH Federacija BiH u 2000/2002. godini ima oko 70%, a RS oko 30% ueša. U 2002. godini BDPpc u FBiH je za 252 US$ vei nego u RS-u, što je još jednim dokazom dispariteta unutar države. Po BDP, BiH (i njeni dijelovi) zauzima pretposljednje mjesto meu zemljama Evrope. Jedino je iza nje Albanija sa BDPpc od 1.110 US$. Susjedna RH ima 3,5, Maarska 3,71, Bugarska 1,2, Rumunija 1,33, a Slovenija ak 7,43 puta vei BDPpc. BDPpc Norveške je ak 7,5 puta vei od onoga u BiH. Graf. 21: BDPpc u US $ (Napomena: BDP za BiH ukljuuje i BDP Brko distrikta.) BDPpc u BiH BDPpc u zemljama bivse Jugoslavije FBiH 1176 BiH 1263 Slovenija 9111 RS 921 Hrvatska 4343 BiH 1263 Mekedonija 1778 P okazatelji u US dol. P okazatelji u US dol. Iz podataka datih u grafikonu jasno se može pozicionirati položaj BiH. Ekonomski rast u BiH je usporen i u 2002. godini iznosio je 3,3%, dakle niži je nego u veini zemalja regiona i znatno niži od 6%, što je analizom prepoznato kao neophodan uvjet za povrat na nivo BDP-a iz 1991. godine do 2010. godine. Meunarodna pomo predstavlja 9% od ukupnog BDP-a, tako da e njeno smanjivanje u narednom periodu znaajno negativno utjecati na BDP. Kad je rije o “izvozu radne snage” iz SMR-a, po procjeni Centralne banke BiH, individualni transfer iz inozemstva dostiže iznos od 1,5 milijardi KM ili 15% ukupnog BDP-a. 56
Page 3 and 4:
Sarajevska ekonomska makroregija Bo
Page 5 and 6: Sarajevska ekonomska makroregija Bo
Page 23 and 24: REGIONALNA STRATEGIJA EKONOMSKOG RA
Page 55: Sarajevska ekonomska makroregija Bo
Page 73 and 74: 72 Sarajevska ekonomska makroregija
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
REGIONALNA STRATEGIJA EKONOMSKOG RA
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
Page 195 and 196:
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
212 Sarajevska ekonomska makroregij
Page 215 and 216:
Page 217 and 218:
show all

dio ii vizija - OVDJE

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?