dio ii vizija - OVDJE

Sarajevska ekonomska makroregija Bosne i Hercegovine
Javni rashodi u BiH, a samim tim u SMR-u, na jako su visokom nivou i predstavljaju
56% od BDP-a, od ega najvei dio pokriva troškove plaa i administracije. Dakle,
nema razvojnih fondova i projekata kojima bi se podsticao razvoj.
10.2 UVOZ I IZVOZ
Na bazi podataka o robnoj razmjeni BiH sa inostranstvom za jedanaest mjeseci
2003, u poreenju sa istim periodom 2002. godine, može se konstatirati da je došlo
do izvjesnih pozitivnih efekata, ali je to ispod oekivanih rezultata.
Pokrivenost uvoza izvozom za jedanaest mjeseci 2003. iznosila je 30%, što
predstavlja poveanje od 11,11% u odnosu na isti period 2002.. Ukupan obim
vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom za jedanaest mjeseci 2003. u poreenju
sa istim periodom iz 2002. povean je za 5,20 %.
Brži rast izvoza za 16 %, uz znatno sporiji rast uvoza od 2,5 % za jedanaest mjeseci
2003. u odnosu na isti period prethodne godine uticao je na smanjenje ukupnog
trgovinskog deficita BiH za tri posto.
Vodee zemlje u oblasti izvoza iz BiH u posmatranom periodu su: Hrvatska (373
miliona KM), sa porastom od 34 %; Srbija i Crna Gora (370 miliona KM), smanjenjem
od 3 %; Njemaka (320 miliona KM), s porastom od 37 %; Italija (298 miliona KM), s
porastom od 49 %; Švicarska (205 miliona KM), smanjenje od 2 %; Slovenija (141
milion KM), smanjenje od 5 %; Austrija (83 miliona KM), s poveanjem od 14 % u
odnosu na isti period iz prethodne godine.
Vodee zemlje u oblasti uvoza u BiH u posmatranom periodu su: Hrvatska (1.656
miliona KM), sa porastom od 5,4 %; Slovenija (883 miliona KM), smanjenje od 10,4
%; Njemaka (708 miliona KM), s porastom od 7,4%; Srbija i Crna Gora (604 miliona
KM), smanjenje od 4,7 %; Italija (553 miliona KM), bez promjena; Švicarska (108
miliona KM), smanjenje od 11%; Austrija (407 miliona KM), smanjenje od 15,5 % u
odnosu na isti period iz prethodne godine.
Ohrabrujui podaci odnose se na strukturu uvoza. Evidentan je rast uvoza kapitalne
opreme koja služi daljnjoj reprodukciji. i dalje je najteža situacija u oblasti
agroindustrijskog kompleksa, gdje je pokrivenost uvoza izvozom svega 8%.
Osnovne karakteristike vanjskotrgovinske razmjene BiH za jedanaest mjeseci
2003. godine mogle bi se sumirati u slijedeim konstatacijama:
- I pored pozitivnih tendencija, bržeg rasta izvoza i sporijeg rasta uvoza,
apsolutni iznos negativnog salda vanjskotrgovinske razmjene raste.
- Izražene su pozitivne tendencije rasta izvoza preraivake industrije.
Zadržavanje nepovoljne tructure robne razmjene (izvoz nižih faza prerade
drveta, baznih metala, zadržavanje tendencije lon-poslova uz rast uvoza
robe široke potrošnje).
- Prisutne su tendencije prekomjernog uvoza robe koju proizvodimo, ili
možemo proizvoditi u dovoljnim koliinama i podmirivati vlastite potrebe, a
država nije aktivirala odbrambene ili stimulativne mehanizme za
zaustavljanje negativnih tendencija.
- Evidentno je prisustvo administrativnih barijera u vidu razliitih certifikata i
uvjerenja kod izvoza proizvoda, uz istovremeno nepostojanje takvih
kontrolnih mehanizama i barijera kod uvoza.
57