dio ii vizija - OVDJE
dio ii vizija - OVDJE
dio ii vizija - OVDJE
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Sarajevska ekonomska makroregija Bosne i Hercegovine<br />
1.1.5. Tehnika pomo pri implementaciji programa pošumljavanja<br />
1.2.9. Izrada studije za ljekovito bilje<br />
1.2.11. Regionalna laboratorija za ispitivanje agrohemijskih svojstava zemljiša i<br />
fiziologiju bilja<br />
1.2 Prioritetni cilj 2: Podsticanje proizvodne aktivnosti u tradicionalnim<br />
regionalnim industrijama<br />
Kao što je prethodno navedeno, ova regija ima dugogodišnju tradiciju u razvoju<br />
preraivakih industrija, koje se veinom temelje na prirodnim resursima. Meutim,<br />
ono što se utvrdilo SWOT analizom je da tradicionalni sektori imaju veliki potencijal<br />
za razvoj te bi mogli igrati ulogu sektorskih stubova rasta u ekonomskom razvoju<br />
regije. Pored toga, ovi tradicionalni sektori su identifikovani i kao potencijalni izvozni<br />
sektori. Tradicionalni sektori sa najveim potencijalom za obnovu su slijedei:<br />
metalopreraivaki sektor, graevinski sektor, prehrambeni i sektor drvne industrije.<br />
Kako se ne bi izgubio know-how akumuliran od strane velikih firmi u tradicionalnim<br />
sektorima, kako bi se maksimizirao njihov potencijal za razvoj geografskog<br />
uvezivanja u klastere u njihovim odgovarajuim industrijama, kao i njihov izvozni<br />
potencijal, preduzee se mjere navedene u tekstu ispod.<br />
Neka od ovih preduzea su uspješno restrukturirana i privatizovana, kod nekih je taj<br />
proces u toku, ali se veina ipak nalazi negdje u središnjoj fazi procesa.<br />
Openito govorei, velika preraivaka preduzea su u daleko goroj situaciji nego<br />
prije rata. U ovom se trenutku veina preduzea nalazi daleko od postizanja<br />
prijeratnih rezultata i iskorištenosti kapaciteta (iako veina kapaciteta nije fiziki<br />
uništena). Spor proces privatizacije i loš menadžment, zajedno sa zastarjelim<br />
tehnologijama, vodili su ka opadanju ekonomskih rezultata ovih preduzea i gubitku<br />
tržišta.<br />
Sva preraivaka preduzea bi trebala biti uglavnom izvozno orijentisana kao što je<br />
to bio sluaj prije rata. Poznato je da su neka od njih bila meu najuspješnijim<br />
izvozno orijentisanim preduzeima u bivšoj Jugoslaviji. Nesumnjivo je da regija<br />
posjeduje jak potencijal za orijentisanje prema izvozu. Izvoz takoer predstavlja i<br />
loginu orijentaciju obzirom na vel<strong>ii</strong>nu domaeg tržišta. Nažalost, vrijednost, kvalitet<br />
i struktura izvoza su daleko od regionalnog izvoznog potencijala. Proizvodi sa<br />
niskom dodanom vrijednosti imaju najvei u<strong>dio</strong> u strukturi izvoza koji se uglavnom<br />
sastoji iz ‘lohn’ poslova, izvoza sirovina i polugotovih proizvoda. Zbog lošeg<br />
menadžmenta, preduzea imaju slab tržišni pristup. Preduzea su veinom<br />
orijentisana ka susjednim zemljama i preduzimaju slabe napore za prodor na druga<br />
tržišta. Trenutno nema institucionalne podrške izvozu tako da preduzea nemaju<br />
podsticaj niti podršku u tom smjeru i stoga se oslanjaju iskljuivo sami na sebe.<br />
Postojanje (izvozno orijentisanih) preduzea povezanih sa preraivakim<br />
industrijama u regiji zahtijeva prisustvo odgovarajuih agencija na terenu koje bi<br />
nudile industrijske usluge (standardi, certifikacija, kvalitet, dizajn, primijenjeno<br />
istraživanje, itd.).<br />
Scenario po kojem bi se ostvario ovaj prioritetni cilj je jasan:<br />
Sva neprivatizovana preraivaka preduzea trebala bi biti predmet<br />
obaveznog restrukturiranja i privatizacije. Proces restrukturiranja, zajedno sa<br />
82