dio ii vizija - OVDJE

Sarajevska ekonomska makroregija Bosne i Hercegovine
10.4. JOINT VENTURES (ZAJEDNIKA ULAGANJA) I DIREKTNE
STRANE INVESTICIJE
Sarajevska makroregija ima jako mali broj zajednikih preduzea (joint ventures) i
direktnih stranih investicija, a razlog tome je što se u bh. zajednici ovo podruje
dovoljno ne poznaje, ove se stvari dovoljno ne razumiju, ne postoje stimulativne
mjere za preduzea (kako domai, tako i strani koncerni) za koja se ocjenjuje da bi
koristila SMR-u, a takoer ne postoji održiva promocija za prosjenog poslovnog
ovjeka ili u opinskom okruženju.
Vlada nije stvorila ni donijela odgovarajue uvjete, zakone, propise, infrastrukturu,
birokratski sistem, a prije svega stav da bi se regija ili zemlja uinili “primamljivim i
povoljnim za ulagae”. Postoje programi tipa “javno–privatnih partnerstava” (PPP)
koji bi mogli pomoi i poslovnim ljudima i opinama, ali se o njima u ovoj zemlji ne
zna mnogo. Postoje i brojne druge aktivnosti, programi, a ak i projekti koji su
relativno nepoznati, a od kojih bi svi mogli imati koristi, pa ak i strani ulagai.
10.5. FINANSIJSKE INSTITUCIJE
Sarajevska makroregija je u posljednjih nekoliko godina nakon rata imala koristi od
“privremenih” finansijskih institucija i projekata koje su finansirale Evropska unija,
Evropska komisija, vlada SAD-a putem USAID-ovih programa kreditnog finansiranja,
programa kreditnog finansiranja Svjetske banke, kao i donacija i programa
kreditiranja od mnogih zemalja ili drugih donatora – NVO-a (OXFAM, IRC, SEED,
CARE, UMCORE, UNHCR, GTZ i ostali). Ovakvi programi i oblici kreditiranja su
gotovo u potpunosti nestali.
Bankarske finansijske institucije koje su postojale poslije rata (cca. njih 86 u BiH) sve
su pretrpjele brojne promjene, s tim da su neke “preživjele”, a neke ne. U nekim je
sluajevima došlo do spajanja, pripajanja, pa ak i kupovine domaih finansijskih
institucija. Nekoliko je stranih institucija otvorilo podružnice ili registrovalo nove bh.
banke koje su na razliite naine povezane sa stranom bankom. Ovakva se situacija
dalje razvijala kupovinom postojeih bosanskih banaka (npr. Zagrebaka banka je
kupila Universal banku, Raiffeisen je kupila Market banku itd.). Desio se još niz
drugih stvari, npr., brojne finansijske institucije su obezbijedile kreditne linije
bosanskim bankama (npr. EBRD - London, IFC, IMF, WB itd.).
U veini sluajeva ovakva nove finansijske institucije i ostale finansijske aktivnosti
bile su registrovane i/ili locirane na teritoriji SMR-a, uz nekoliko izuzetaka. Budui da
je Sarajevo glavni grad i sjedište državne vlade, te da se Centralna banka nalazi u
SMR-u (Sarajevo), sve ovo je pomoglo pri stabilizaciji i regulaciji aktivnosti
finansijskih institucija te valute za cijelu BiH. U SMR-u je osnovana Agencija za
bankarstvo, kao i drugi finansijski organi kako bi se pomoglo modernizaciji
bankarstva kao cjeline. Ovdje su formirani i još uvijek postoje programi i projekti za
obuku, pružanje tehnike pomoi, a u nekim sluajevima i bespovratnih sredstava za
opremu kako bi se pomoglo modernizaciji oblasti. Još jednom, veina se nalazi
unutar SMR-u, iako se aktivnosti provode širom BiH (npr. KPMG, Barrons, & Deloitte
Touche itd.).
U SMR-u se u veini sluajeva nalazi neki oblik svih finansijskih institucija. Nekad je
rije o centrali u Sarajevu ili podružnici u nekome drugom dijelu.
61