RezimeOvaj izveštaj prikazuje rezultate istraživanja u vezi sa stanjem prava deteta u 60 škola naKosovu, od kojih su 30 dobitnice projekta “Promovisanje prava deteta u oblasti obrazovanja”f<strong>in</strong>ansiranog od strane Evropske Komisije, dok će se u njima podržati određene aktivnosti zaunapređenje stanja dečjih prava. Drugih, 30 škola pripadaju kontrolnoj grupi i nisu dobitniceovog projekta.Cilj je, da se tokom 30 mesečnog trajanja projekta razviju 4 istraživanja sa učenicima,roditeljima i nastavnicima 60 škola, koje analiziraju percepcije ovih kategorija za poštovanjeprava deteta u određenoj sred<strong>in</strong>i. Tokom školske 2009/10 god<strong>in</strong>e, realizovana su dva takvaistraživanja – prvi ciklus realizovan je u periodu septembar - oktobar 2009, a drugi ciklus uperiodu mart-april 2010. Tako, je u prvom ciklusu istraživanja učestvovalo 6,176 učenika,5,323 roditelja i 308 nastavnika, dok je u drugom ciklusu obuhvaćeno 5,780 učenika, 5,080roditelja i 293 nastavnika.Monitorisanje je izvršeno u periodu kada Projekat još ne deluje u školamai i to može bitirazlog što nema izrazitih razlika između ciljnih škola i onih koje pripadaju kontrolnoj grupi,kao što bi bilo za očekivati. Takođe, postoje mogućnosti određivanja prava dece u kontrollimškolama, koja nijednom nisu bila izložena podizanju kapaciteta za zaštitu dečjih prava, dabude različit od ciljnih škola, u smislu manjih očekivanja. Ranija iskustva sa tren<strong>in</strong>ga oljudskim pravima pokazuju da su pre tren<strong>in</strong>ga, učesnici većim ocenama ocenili sopstvenekompetencije o ljudskim pravima nego posle tren<strong>in</strong>ga, kada su otkrili prazn<strong>in</strong>e koje imaju iidentifikovali potrebe za dalji razvoj u ovoj oblasti.Na osnovu analize i diskusije rezultata možemo izvući sledeće zaključke:• U ciljnim školama i školama kontrolne grupe postoji sloboda izražavanja mišljenjaučenika kako u odelenju tako i u slobodnim aktivnostima, i nastavnici ih ohrabruju da seučenici tako ponašaju. Izraženo mišljenje, ukupno, uzima se u obzir, što utiče na učenikada se dobro oseća u školi. Međutim, ima mesta za popravljanje kada se radi o slobodiudruživanja, odnosno funkcionisanja predstavničkih organa učenika.• Visoko siromaštvo ne štedi ni decu i već<strong>in</strong>a to vidi kao poteškoću za svoje školovanje.Škola ne može uraditi puno na elim<strong>in</strong>isanju tih poteškoća ni za poboljšanje sigurnosti naputu od kuće do škole i obratno, ali ekonomsko stanje i sigurnost evidentiraju se ka<strong>of</strong>aktori koji mogu negativno uticati na nastavljanje školovanja, posebno kod određenihkategorija učenika. S druge strane, škole ulažu maksimalne napore, kako bi osiguraleredovno pohađanje nastave od strane učenika, pokazujući maksimalno razumevanje zaučenike sa ograničenim sposobnostima.• Učenici su zadovoljni tretmanom kojeg imaju u školi, kako od nastavnika tako i od svojihvršnjaka, kao i merama koje preduzima škola u slučaju povrede dostojanstva učenika.Ipak, primećuje se da škole pridaju više značaja u slučajevima kada se povređujedostojanstvo učenika od strane drugih učenika, nego kada to rade nastavnici.• Postoji opšte ubeđenje učenika i njihovih roditelja da ne nedostaje nastojanje nastavnikaza obezbeđenje kvalitetnog obrazovanja za učenike i takođe škola nudi potrebno znanje zaživot.Takođe, iz svega što je rečeno u izveštaju mogu se izvući ove preporuke:• Da se analiziraju podaci za svaku školu obuhvaćenu istraživanjem i da se uporede podacisa podacima prezentiranim u ovom izveštaju monitorisanja., da bi se kasnije diskutiralo saodborima dečih prava u ciljnim školama. U svim tim školama gde se primeti velikaneusaglašenost rezultata od opštih rezultata treba sugerirati popravne aktivnosti kojedovode do popravljanja stanja ukoliko je rezultat očigledno ispod očekivanja, odnosnotreba analizirati koji su faktori uspeha, ukoliko je rezultat očigledno iznada proseka.49
• Iskoristiti podatke istrazivanja( ankete) sa ciljem avansiranja rada odbora za dečja prava,polazeći od prilagođenosti programa treniranja do ponovnog razmatranja procedura za radodbora za dečja prava. Takođe, i komparativne podatke između škola ciljne grupe i školakontrolne grupe treba iskoristiti za ovaj cilj.• Projekt treba da promoviše rad predstavničkih organa učenika u ciljnim školama, posebnorad odbora za zaštitu dečjih prava. Sva deca treba da znaju koje njihov predstavnik uovom organu i na koji nač<strong>in</strong> može da utiče na njihov rad.• Deca treba da se osposobe da se zaštite od opasnosti koje prete na putu od kuće do škole iu ovom procesu, škola treba da traži i saradnju ostalih <strong>in</strong>stitucija kao: policije, centara zasocijalni rad, i drugo. Sa učenikom treba raditi na izgradnji uzajamne solidarnosti koja štitipripadnike manj<strong>in</strong>skih grupa i onih iz marg<strong>in</strong>alizovanih grupa.• Odbori za dečja prava treba da rade sa učenicima da pomognu da oni upoznaju oblikekršenja dečjih prava i da o tome izveštavaju školske organe. Takođe, u saradnji saupravom škole, odbori treba da prate šta se dešava sa njihovim izveštavanjem.• Odbori za dečja prava treba da promovišu i to da ponuda kvalitetnog obrazovanjapredstavlja garantovano pravo, dakle treba da se bave i analizom uspeha i rezultatanacionalnog testa, sarađujući sa nastavnicima i rukovodiocima škole za avansiranje stanja.• Analiza upitnika pokazuje da neka pitanja treba da budu navedena, kako bi se izbeglodvostruko shvatanje, a neki postupci treba da se promene tako da odgovaraju uslovima naterenu. Da bi se ostvario ovaj cilj treba organizovati jednu posebnu konsultativnuradionicu, koja je predviđena projektom.• Nastavnici koji su u odboru za dečja prava treba da povećaju angažovanje u podršci štoboljeg funkcionisanja ovih odbora i da mobiliziraju školske resurse u funkciji odbora.• Da se osnaži uloga roditelja podršci odbora za dečja prava preko boljeg funkcionisanjaškolskog odbora i odbora roditelja. Odbori za dečja prava treba da preduzmu zajedničkeaktivnosti sa školskim odborom i savetom roditelja tako da se dečja prava promovišu i uzajednici gdje gravitira škola.50