STJECANJE BEZ OSNOVE

73zbog smanjene životne aktivnosti, a koje stajalište treba primijeniti i uovom slučaju. Prema nalazu i mišljenju liječničkog vještaka J.Š.-M.tužiteljica je trpjela fizičke bolove u vrijeme kada je profesionalno oboljela,ali je i nadalje željela vršiti poslove svog radnog mjesta, što znači da jetrpjela fizičke bolove vezane uz redovan rad, tj. kada se nije štedjela.Naknada štete s naslova pretrpljenih fizičkih bolova u pravilu se nedosuđuje oštećenicima, kada oni predstavljaju neizostavnu posljedicupretrpljene štete (tjelesne povrede). Međutim, posljedice profesionalnogoboljenja nastaju dugotrajno, zbog izloženosti organizma oštećenikaštetnim utjecajima određenih tvari, zbog prenaprezanja organizma i sl., inastupaju postupno. U tom smislu nije moguće precizno odrediti vrijemenastanka mjerodavnih simptoma oboljenja, niti precizno odrediti vrijeme iintenzitet zdravstvenih tegoba niti njihovu vezanost za vršenje određenihradnji radnog mjesta, odnosno trenutak i način pojavljivanja tih posljedicau svakodnevnom životu profesionalno oboljele osobe. Stoga je svrsishodnoi jedino pravilno da se profesionalno oboljelom radniku dosudi jedancjeloviti iznos naknade štete po svim odštetnim osnovama neimovinskeštete. Prvostupanjski sud je na taj način i postupio, te je, obzirom napravilno utvrđenu činjenicu da je tužiteljičina radna i životna sposobnostumanjena za 20%, da se ista ogleda kako u tjelesnom, tako i u psihičkomstatusu tužiteljice, da je tužiteljica, zbog posljedica profesionalne bolesti,trpjela i trpi određene fizičke bolove.“Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1325/09-2 od 5.I.2010.ODGOVORNOST POSLODAVCA ZA ŠTETUUZROKOVANU RADNIKURazlika plaće i invalidske mirovine(Čl. 17. Zakona o zaštiti na radu – „Narodne novine“, br. 59/96)Prilikom odlučivanja o tužbenom zahtjevu za isplaturazlike plaće i invalidske mirovine, pravno relevantnu činjenicupredstavlja sadržaj upravnog postupka invalidskog umirovljenja.