Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
kazalište<br />
suprotstavimo fotografije samog jezera Jarun,<br />
prazne, transparentne vode i pustoši<br />
krajolika oko Jaruna. Taj, po meni, puno<br />
suptilniji komentar na razdoblje “Slave”<br />
nitko od kritičara nije prepoznao. Želim reći<br />
da se u vizualnom dijelu projekta radi o suptilnim<br />
meditacijama vezanim za određene<br />
povijesne događaje i persone, no koliko su<br />
oni u baroknoj veličini Mirogoja rezonirali<br />
umjetnikovu ideju povijesti kao prostora,<br />
ili moju ideju povijesti kao mrtve prirode,<br />
na gledateljima je da odluče.<br />
Velikih muževa i velikih glasova bilo<br />
je mnogo, mnoštvo, no bili su tretirani na<br />
isti način i kao drukčiji – anonimni, ženski,<br />
demonski, queer glasovi. Kao imagei<br />
ili glasovi pojavilo ih se jako mnogo: poznatih<br />
javnih, kulturnih ličnosti, političara,<br />
anonimnih stanovnika Mirogoja. Autori<br />
su odlučili pozvati neke ličnosti, nacije i<br />
vjere koje ne prebivaju u dijelu Mirogoja<br />
u kojem se odvija Tertulia, dakle u ceremonijalnom<br />
i centralnom dijelu groblja,<br />
kao i osobe koje uopće ne prebivaju na<br />
Mirogoju i možda tu ne bi bile tako mirne.<br />
No zagrebačka Tertulia nije samo dijalog s<br />
određenim povijesnim osobama, izlaže se<br />
i množina arhitektonskih, urbanih, mitoloških<br />
osobina i osobitosti Zagreba. Npr.<br />
izgradnja katoličke crkve, Gay pride Zagreb,<br />
etnološki motivi i razvoj bankarstva.<br />
Moram reći, više smo se bavili razvojem<br />
Fotografirala: azul blaseotto<br />
određenih koncepata i performativnošću<br />
tih povijesnih koncepata nego pojedincima:<br />
zanimale su nas teme poput zauzimanja<br />
javnih prostora, okupacije istih, brisanja<br />
povijesnih tragova, mijene arhitekture, arhitektura<br />
samog Mirogoja itd. Za primjer<br />
navodim tzv. kabinet 5, smješten ponad<br />
velikog raspeća na glavnoj aleji, koji je inspiriran<br />
obližnjim spomenikom Srpanjskim<br />
žrtvama, nekolicini zagrebačkih mladića<br />
koje je pobila mađarska policija. Kraj tog<br />
spomenika umjetnik izlaže današnje zlatne<br />
hrvatske mladiće, referirajući na poznata<br />
mafijaška ubojstva s kraja devedesetih.<br />
zg groblja pod<br />
upraVom holdinga<br />
U razgovoru za Večernji list, kao dramaturg<br />
naše verzije Tertulije, istaknuli ste da<br />
su pripreme trajale dvije godine, a da ste<br />
godinu dana čekali dozvole, i to prvo od<br />
ravnateljice Mirogoja, a zatim od Zagrebačkoga<br />
holdinga. Zbog čega ste tako dugo<br />
čekali dozvolu i nadalje – postoji li neki naš<br />
sinonim, prevedenica za riječ Tertulia, koja<br />
se obično u medijima definirala kao naziv<br />
za druženje argentinske građanske klase<br />
u 19. stoljeću?<br />
— Moram priznati da nije bilo odviše<br />
teško, ali dugotrajno jest. Gospođa Ćosić,<br />
ravnateljica Gradskih groblja, odmah<br />
je iskazala zanimanje za projekt i sama<br />
je već pokušala otvoriti Mirogoj<br />
različitim sadržajima poput<br />
Dana otvorenog krematorija,<br />
a bilo je i pokušaja održavanja<br />
koncerata klasične glazbe. No<br />
zbog simboličke važnosti i digniteta<br />
prostora gospođa Ćosić<br />
odluku je prepustila Holdingu,<br />
koji upravlja svim zagrebačkim<br />
grobljima. Dakle, dozvolu smo<br />
trebali dobiti od Holdinga i na<br />
kraju smo je uz asistenciju i<br />
preporuku Gradskog ureda za<br />
kulturu Zagreba i dobili.<br />
Hrvatska inačica riječi T/<br />
tertulia mislim da bi bila salon.<br />
Poznata je tradicija građanskih<br />
salona u doba hrvatskoga narodnoga preporoda<br />
i kasnoga romantizma.<br />
Dakle, navedeni ste arhiv sjećanja ali i zaborava<br />
smjestili na prostorima od Velikih<br />
i Malih arkade do Tuđmanova groba i grobova<br />
njemačkim vojnicima poginulima u<br />
Drugom svjetskom ratu. Možete li ukratko<br />
pojasniti navedene postaje i kako ste interpretirali<br />
Krležinu ulogu u tom arhivskom<br />
labirintu sjećanja i zaborava?<br />
— Koncept prve Tertulije bio je koncentriran<br />
oko četrdeset osoba koje su pokopane<br />
u La Recoleti te su sve vizualne instalacije<br />
i zvučni radovi referirali na tih četrdeset<br />
povijesnih ličnosti. Koncept<br />
Tertulije na Mirogoju drukčiji<br />
je, puno širi. Sam vizualni dio<br />
sastoji se od kabineta i opservatorija:<br />
kabineti su instalacije<br />
koje izlažu, akumuliraju množinu<br />
vizualnih dokumenata iz<br />
prošlosti Zagreba, Mirogoja, ali<br />
ne samo Mirogoja i ne samo Hrvatske,<br />
koje Eduardo Molinari<br />
naziva tragovima, dok opservatoriji<br />
u mediju videoradova govore<br />
o konstelacijama tragova<br />
izloženih u kabinetima. Svi ti<br />
radovi u obliku malih instalacija<br />
postavljenih na putu kojim se<br />
odvija kretanje grobljem tvore<br />
svojevrsne mrtve prirode, čudovišta<br />
sastavljena od shizoidnih<br />
sklopova mitološkog, političkog<br />
i krajnje fikcionalnog materijala<br />
koji zatrpava naš imaginarij u<br />
susretu s prošlošću.<br />
Također zvučni dio ne komentira<br />
tek pojedine povijesne<br />
ličnosti, niti je uz njih vezan,<br />
kao u prvoj Tertuliji. Radi se<br />
zarez, xi /261–262, 9. srpnja 2009. 43<br />
— Cijela linija Velikih<br />
arkada i okolnih<br />
instalaCija baVi se<br />
idejom naCionalne<br />
držaVe, dok se<br />
instalaCije na<br />
strani malih arkada<br />
baVe idejom držaVe<br />
organizirane na<br />
određenoj ideologiji<br />
ekonomije i pitanja rada.<br />
linija koja poVezuje ta<br />
dVa ideološka konCepta<br />
stVaranja držaVe<br />
linija je Veš-mašina, na<br />
kojima umjetnik izlaže<br />
interVenCije koje se<br />
tiču <strong>tema</strong> industrije i<br />
kulturne industrije —<br />
o složenoj zvučnoj kompoziciji u trajanju<br />
dva sata koja je u svakom trenutku u<br />
prostoru Mirogoja potpuno različita. To<br />
je posebno razvijeni kompjutorski sistem<br />
koji je razvio Nicolás Varchausky, a koji iz<br />
baze podataka umrlih na Mirogoju preuzima<br />
podatke i generira ih u zvukove. Taj<br />
zvučni sistem Varchausky dijeli u flukseve<br />
i sinkronije; bit će zanimljivo čuti kada se<br />
u jednoj od sinkronija oglase sve osobe<br />
koje leže na Mirogoju, njih oko 300 000.<br />
No osim fluksova i sinkronija poseban dio<br />
kompozicije čine i tzv. glasovi: dijelovi u<br />
kojima umjetnik obrađuje glasove hrvatske<br />
povijesti postavljajući pitanje o tome koji<br />
glasovi danas nastanjuju naša tijela, govore<br />
kroz nas. Ti povijesni glasovi spojeni su s<br />
fluksovima ljudskoga govora i generiraju<br />
množinu zvukova i glasova koji neprestano<br />
putuju prostorom izvedbe.<br />
Krleža je osoba ponajviše prisutna u<br />
Tertuliji: u opservatoriju 1 pojavljuje se kao<br />
zrela osobnost, nositelj, ali i kritičar određene<br />
ideologije, za govornicom, mikrofonom,<br />
koji se umnožavaju. U opservatoriju 2,<br />
koji se bavi Radićevom idejom nacionalne<br />
države, pojavljuje se mladi Krleža u vojnoj<br />
uniformi, dok se u opservatoriju 5, onom posvećenom<br />
utopijama i vizionarima prikazuje<br />
kao sjena koja se nadvija nad simbolima<br />
starog Egipta. Kao glas Krleža je prisutan<br />
u svom govoru u povodu 130 godina hrvatskog<br />
narodnog preporoda. Citiram Krležinu<br />
viziju ideje hrvatskog narodnog preporoda:<br />
“(...) odreći se svoje vlastite književne prošlosti<br />
i tradicije, svoga jezika i svoga imena,<br />
bila je to smionost samozatajna.” Ili: “(...)<br />
uvjereni da se samo isključivo neopozivim<br />
odricanjem jezika i imena može ostvariti<br />
južnoslavenska, upravo sveslavenska sinteza”.<br />
I za kraj: “(...) bolje je biti svinjar nego<br />
vladati nad svim pokojnicima.”
Change language