Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
KOLUMNA<br />
ANTIKITERA<br />
TEMA KAO IZ BAJKE:<br />
ISTI PROBLEM<br />
ZAOKUPLJA<br />
PRIRODNE I<br />
HUMANISTIČKE<br />
ZNANOSTI,<br />
MOBILIZIRA<br />
SPONZORE I<br />
TEHNOLOGIJU,<br />
PRIVLAČI<br />
RADOZNALOST<br />
JAVNOSTI, GOLICA<br />
MAŠTU. ONO<br />
NAJMODERNIJE<br />
SUSREĆE ONO<br />
NAJSTARIJE - I U<br />
TOME NAJSTARIJEM<br />
PREPOZNAJE<br />
SVOJ ZAMETAK.<br />
ZABORAVLJENI<br />
GRČKI KOMPJUTER<br />
OBJAŠNJEN<br />
POMOĆU NAŠIH<br />
NAJSUVREMENIJIH<br />
KOMPJUTERA!<br />
NEVEN JOVANOVIĆ<br />
“P<br />
— MEHANIZAM S<br />
ANTIKITERE PRIVLAČI<br />
NAS I INTRIGIRA JER U<br />
NJEMU PREPOZNAJEMO<br />
PARADIGMATSKI<br />
FENOMEN svojega<br />
VREMENA, ONO PO ČEMU<br />
NAŠE VRIJEME JEST TO<br />
ŠTO JEST —<br />
od morem su mrtve gole žene!”<br />
Uzbuđenjem anonimnog grčkog<br />
lovca na spužve, oko 1900, u blizini Antikitere,<br />
krševitog otočića između Krete i<br />
kopna, počeo je put koji će kulminirati,<br />
kako publicisti spremno kažu, “otkrićem<br />
antičkog grčkog kompjutera.”<br />
MEHANIZAM Spomenuti se “kompjuter”<br />
u vrijeme nalaza doimao daleko<br />
manje zanimljivim od kipova (kipovi su,<br />
dakako, bile i one gole žene) i ostalih<br />
umjetnina iz tereta potonulog rimskog<br />
broda, stradalog negdje u 1. st. p. n. e, na<br />
putu iz Male Azije prema Italiji. “Kompjuter”<br />
je bio neugledna nakupina vapnenca<br />
veličine kutije za cipele. Tek kad se nalaz,<br />
odložen u neki sanduk, dobro osušio - pa<br />
se raspalo drveno kućište skriveno ispod<br />
vapnenca - arheolozi i muzealci uočili su<br />
unutra niz zupčanika, odmah shvaćajući da<br />
zupčanici pripadaju mehanizmu kakvom<br />
nema ravna među antičkim nalazima.<br />
Prvo se pretpostavljalo da je “mehanizam<br />
s Antikitere” (tako su ga okrstili)<br />
neka vrsta astrolaba: u vanjske su metalne<br />
dijelove, naime, bile urezane i grčke<br />
astronomske oznake za nebeska tijela. No<br />
sustav je bio znatno kompliciraniji od navigacijskog<br />
uređaja. Prava se svrha Mehanizma<br />
s Antikitere počela naslućivati tek<br />
šezdesetih i sedamdesetih godina, pošto<br />
je rendgenski i gama-zrakama detaljno<br />
snimljena i pažljivo ispitana unutrašnjost<br />
sprave.<br />
PRIJENOSNI PLANETARIJ Danas<br />
znamo da je Mehanizam s Antikitere, izrađen<br />
između 150. i 100. p. n. e, prijenosni<br />
planetarij. Njegov sustav zupčanika (ima<br />
ih više od 30) modelira kako kalendar, tako<br />
i kretanje Sunca i Mjeseca (uključujući i<br />
pomrčine), izlazak i zalazak pojedinih zvijezda<br />
te (možda) pet planeta poznatih Grcima.<br />
Vjernost modela ide do oponašanja<br />
Mjesečevih faza, anomalija u orbitalnom<br />
gibanju, i odnosa kutnih brzina koji je dobra<br />
aproksimacija stvarnog astronomskog<br />
odnosa brzina Sunca i Mjeseca. Da biste<br />
saznali kojeg će se datuma (po egipatskom<br />
kalendaru, uz nekoliko sustava za korigiranje<br />
na stražnjoj strani mehanizma) u<br />
kojoj točki nalaziti Sunce, Mjesec, ostale<br />
zvijezde, bilo je dovoljno određen broj puta<br />
okrenuti ručku mehanizma i očitati položaj<br />
kazaljki.<br />
Povjesničari antike pretpostavljaju da<br />
je Mehanizam s Antikitere bio korišten<br />
u astrologiji, za strojno izračunavanje horoskopa;<br />
u vjerske svrhe, za određivanje<br />
blagdana povezanih s astronomskim pojavama;<br />
u svrhe korigiranja kalendara, koji<br />
su se temeljili na kombinaciji<br />
mjesečevih ciklusa i sunčeve go-<br />
dine te su nužno bili nepouzdani<br />
(budući da se trajanje ovih perioda<br />
ne podudara potpuno).<br />
Primjećuju, također, da je bio<br />
prijenosan, i da je na stražnjoj<br />
strani imao svojevrsne “upute za<br />
upotrebu” - bio je, dakle, namijenjen<br />
i nekome tko dobro poznaje<br />
svrhu mehanizma, ali ne i<br />
njegov način funkcioniranja.<br />
KORINTSKI MJESECI Mehanizam<br />
s Antikitere istraživači su najprije povezivali<br />
s otokom Rodom, središtem astronomskih<br />
i inženjerskih znanja u 2. st. p. n.<br />
e. No prošle su godine, koristeći se nizom<br />
modernih tehnologija i impresivnih analiza,<br />
znanstvenici uspjeli odgonetnuti velik<br />
broj dosad neodčitanih slova s prednje<br />
i stražnje strane instrumenta. Među novoočitanim<br />
riječima nalaze se i dijalektalni<br />
nazivi mjeseca koji upućuju da je<br />
mehanizam izrađen u nekoj od kolonija<br />
grada Korinta. Najpoznatija i znanstveno<br />
najnaprednija korintska kolonija svakako<br />
je Sirakuza, u kojoj je nešto više od pola<br />
stoljeća prije izrade mehanizma djelovao<br />
ma<strong>tema</strong>tičar, fi zičar, inženjer, izumitelj i<br />
astronom Arhimed.<br />
I savršenstvo izrade i dizajna, i male dimenzije<br />
sugeriraju da se ne radi ni o prvom<br />
ni o jedinom takvom instrumentu; u antičkoj<br />
Grčkoj 3. i 2. st. p. n. e. mora da ih je bilo<br />
više. (Sličan mehanizam opisuje, uostalom,<br />
Ciceron u djelu O državi, ali njegov je opis<br />
dosta neodređen i nejasan.) No mehanizmi<br />
slični ovom s Antikitere nisu očuvani jer<br />
se, s jedne strane, radilo o visoko specijaliziranim<br />
instrumentima, namijenjenim<br />
elitnim stručnjacima prilično ezoteričnih<br />
usmjerenja (astronomima, astrolozima); s<br />
druge strane, ti su instrumenti bili izrađeni<br />
od metala, koji je u antici često recikliran,<br />
pretapan u nešto drugo - oružje, novac,<br />
kipove. Pisane pak upute za izradu takvih<br />
mehanizama vrlo vjerojatno nisu stigle<br />
do nas - da bi stigle, trebalo ih je tijekom<br />
tisuću i petsto godina uvijek iznova prepisivati,<br />
i dovoljno je bilo da u jednome<br />
času nekome ne budu dovoljno zanimljive<br />
(o ratovima i požarima da i ne govorimo),<br />
pa da ih zauvijek izgubimo. Njihovo bi<br />
kolanje bilo još više otežano ako se radilo<br />
o profesionalnim tajnama, o svojevrsnom<br />
antičkom “zaštićenom patentu”. Napokon,<br />
neke slične - bitno jednostavnije - naprave<br />
koje zupčanicima simuliraju astronomska<br />
gibanja postojale su u Bizantu i u arapskom<br />
svijetu, što znači da je barem malen<br />
dio tehnologije Mehanizma s Antikitere<br />
bio sačuvan još u srednjem vijeku (inače,<br />
po tehnološkom savršenstvu mehanizam je<br />
ravan kompleksnim satovima 18. st).<br />
MUHA U SOKU Mehanizam s Antikitere,<br />
dakle, najsavršeniji je antički kompjuter.<br />
Paralele se same nameću. “Zamislite da<br />
vam u more padne najsuvremeniji laptop i<br />
da znanstvenici iz posve drugačije kulture<br />
moraju stoljećima kasnije iz zarđalih ostataka<br />
odgonetavati čemu je sprava služila,”<br />
oduševljavao se Washington Post 2006. Izazov<br />
antičkog kompjutera bilo je dovoljno<br />
privlačan da se u “The Antikythera Mechanism<br />
Research Project” udruže britanska<br />
i grčka sveučilišta, grčki Nacionalni muzej,<br />
dvije vrhunske računalne tvrtke (jedna je<br />
Hewlett-Packard USA) i dvije ugledne<br />
svjetske zaklade (jedna je Kulturna zaklada<br />
Grčke narodne banke). Saznanja projekta u<br />
dva su navrata objavljena ni manje ni više<br />
nego u časopisu “Nature” - u cijenjenoj<br />
publikaciji za prirodne znanosti, ali i ne<br />
baš uobičajenom forumu za arheološka<br />
istraživanja.<br />
zarez, xi /261–262, 9. srpnja 2009. 62<br />
fi lologanoga.blogspot.com<br />
Sve u svemu, <strong>tema</strong> kao iz bajke: isti<br />
problem okuplja prirodne i humanističke<br />
znanosti, mobilizira sponzore i tehnologiju,<br />
privlači radoznalost javnosti. Ono najmodernije<br />
susreće ono najstarije - i u tome<br />
najstarijem prepoznaje svoj zametak. Zaboravljeni<br />
grčki kompjuter objašnjen pomoću<br />
naših najsuvremenijih kompjutera! Tko ne<br />
bi fi nancirao to istraživanje, tko ne bi o tome<br />
htio saznati nešto više!<br />
U soku je samo jedna muha.<br />
Da li je Mehanizam s Antikitere zaista<br />
kompjuter?<br />
TURING Ovisi, dakako, o defi niciji. Ako<br />
je kompjuter “računalo” - tj. računski stroj<br />
- onda je Mehanizam s Antikitere svakako<br />
kompjuter. No što ako je za kompjuter važnije<br />
da bude Turingov stroj?<br />
Turingov stroj – točnije, Univerzalni Turingov<br />
stroj, nazvan po autoru, britanskom<br />
ma<strong>tema</strong>tičaru, logičaru, kriptoanalitičaru i<br />
informatičaru Alanu Turingu (1912-1954) -<br />
jednostavan je model posebnoga stroja za<br />
koji se ma<strong>tema</strong>tički i logički može dokazati<br />
da može izvesti operacije bilo kojeg drugog<br />
stroja: model stroja koji može modelirati<br />
svaki drugi stroj, stroja koji se može programirati<br />
da se ponaša kao bilo koji drugi stroj,<br />
i to programom bilo kojeg drugog stroja.<br />
Ma<strong>tema</strong>tičkim dokazom “univerzalne programabilnosti”<br />
Univerzalni Turingov stroj<br />
uvjerio je informatičare da takav stroj i<br />
razviju; potaknuo ih je da smisle računalo<br />
koje nije analogno, već digitalno - koje<br />
izražava svaku radnju (i predmete radnje)<br />
nizom binarnih brojki, jedinica i nula, a ne<br />
ekvivalentom radnje koju treba izvesti (analogno<br />
bismo x + x + x = 3x izračunali tako<br />
da u menzuru nalijemo tri jednake čaše<br />
vode i izmjerimo visinu stupca; digitalno,<br />
i x, i plus, i jednako, i rezultat --- sve su to<br />
slijedovi bita).<br />
Analogni kompjuteri mogu biti iznimno<br />
precizni, i iznimno brzi (Mehanizam<br />
s Antikitere odlično dokazuje oboje). No,<br />
analogni kompjuteri izrađeni su za jednu<br />
specifi čnu svrhu. Želite li da digitalni kompjuter<br />
prestane biti planetarij i da bude<br />
nešto drugo, promijenite mu program; želite<br />
li da Mehanizam s Antikitere prestane biti<br />
planetarij i da računa nešto drugo, morate<br />
izvaditi jednu garnituru zupčanika i zamijeniti<br />
je drugom.<br />
PARADIGMA Mehanizam s Antikitere<br />
privlači nas i intrigira jer u njemu prepoznajemo<br />
paradigmatski fenomen svojega<br />
vremena, ono po čemu naše vrijeme jest<br />
to što jest (i po čemu se razlikuje od svih<br />
drugih): prepoznajemo kompjuter. No, ma<br />
koliko za svoje doba bio tehnološki napredan,<br />
Mehanizam s Antikitere paradigmatski<br />
je samo po svojoj tehnološkoj naprednosti.<br />
On nije kompjuter u smislu Univerzalnog<br />
Turingova stroja. Mehanizam s Antikitere<br />
ima samo jedan program, nema ih bezbroj.<br />
Jednako tako, nema ni jednostavnog načina<br />
da ih dobije bezbroj. Univerzalna programabilnost<br />
računala - upravo ona dimenzija<br />
iz koje je proizašla njihova današnja posvudašnjost<br />
- grčkim astronomima i ma<strong>tema</strong>tičarima<br />
ostala je skrivena; po tome su Oni,<br />
moram priznati, bili drugačiji od Nas.
Change language