04.06.2013 Views

tema broja: subverzivno oglašavanje - Zarez

tema broja: subverzivno oglašavanje - Zarez

tema broja: subverzivno oglašavanje - Zarez

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

KNJIGE<br />

SABLASTI<br />

FAŠIZMA<br />

IZVRSTAN ROMAN KOJI KROZ PRIZMU<br />

OBITELJSKE DRAME PRELAMA EPIZODE UŽASA<br />

IZ FRANCUSKE PROŠLOSTI<br />

MONIKA BREGOVIĆ<br />

L ydie<br />

Salvayre nagrađivana je francuska<br />

spisateljica, a mnogobrojnu<br />

su joj publiku pribavila osebujna djela u<br />

kojima pozadinu ekstremnih stanja svijesti<br />

likova probija oštrica kritike društva<br />

i događaja bliske prošlosti. Roman<br />

U društvu sablasti sastoji se od jednog<br />

sumornog dana u životu majke i kćeri na<br />

čija vrata zakuca ovršitelj s namjerom<br />

da zaplijeni njihovu dotrajalu imovinu.<br />

Iz dva naizmjenična monologa kojima<br />

majka Rose i njezina osamnaestogodišnja<br />

kći Louisiane prekidaju jedna drugu, a u<br />

kojima se odvija gotovo sva radnja, čitatelj<br />

dobiva sliku njihova duševnog svijeta i<br />

izokrenutih obiteljskih odnosa. U njima je<br />

psihički bolesna majka skliznula u ulogu<br />

djeteta, dok dijete biva prisiljeno brinuti<br />

se za majku.<br />

GLAS PROŠLOSTI Salvayre, književnica<br />

s diplomom iz psihijatrije, vješto i<br />

klinički uvjerljivo oblikuje psihu traumatizirane,<br />

slomljene i prošlošću progonjene<br />

majke i ona se, na drugi i pomniji<br />

pogled, prestaje doimati toliko ludom.<br />

Kao okidač za dezintegraciju majčine ličnosti<br />

koja onemogućuje normalan život<br />

i komunikaciju dviju žena poslužilo je<br />

zvjersko umorstvo njezina brata. Počinili<br />

su ga pripadnici kolaboracionističke<br />

višijevske policije pedeset godina ranije.<br />

Rose živi u prošlosti koja u potpunosti<br />

zaposjeda sadašnjost, pa tako njezin brat<br />

neprestano umire, svakoga dana iznova.<br />

Kao što Louisiane opisuje, sjećanje na<br />

užas vjerno prati njezinu majku poput<br />

psa koji joj liže listove. Kad ovršitelj stupi<br />

na prag njihova malena, neuredna stana<br />

u radničkoj četvrti, Rose u njemu prepoznaje<br />

višijevskog policajca kojeg je poslao<br />

Joseph Darnand, zapovjednik i osnivač<br />

policije organizirane po uzoru na SS. Ta<br />

zabuna daje maha njezinim stravičnim<br />

pripovijestima punima reminiscencija na<br />

pokret otpora, antisemitizam i zločine<br />

francuskih kolaboracionista, utjelovljene<br />

— ZANIMLJIVA<br />

PREKLAPANJA<br />

MONOLOŠKOG<br />

PRIPOVIJEDANJA, SJAJAN<br />

PRIKAZ SOCIJALNE<br />

NEPRAVDE, POVIJESNIH<br />

I POLITIČKIH TRAUMA<br />

TE SOLIPSISTIČKE<br />

PATNJE MAJKE I<br />

KĆERI ZADOVOLJIT ĆE<br />

ZAHTJEVNIJU PUBLIKU —<br />

u blizancima Jadre, ubojicama njezina<br />

brata.<br />

Njihova banalnost – osobina koju<br />

Hannah Arendt pripisuje nacističkom<br />

zlu – kao i njihova glupost i brutalnost u<br />

oštroj su opoziciji sa slobodnim umom i<br />

znanjem Roseine majke, koje se kasnije<br />

očituje i u Roseinu klasičnom obrazovanju.<br />

Dok Louisiane pokušava smiriti<br />

majku prvo opreznim riječima, a zatim<br />

Lydie Salvayre, U društvu sablasti,<br />

s francuskoga prevela Andrea<br />

Grgić Marasović; Sysprint, Zagreb,<br />

2008.<br />

otvorenim prijetnjama kako bi je vratila<br />

u krevet i uspješnije izašla na kraj s neželjenim<br />

gostom, Rose se svaki put ponovno<br />

pojavljuje i nepokolebljivo nastavlja pripovijedati.<br />

U svojem ludilu ona je glas<br />

prošlosti koji bi mnogi željeli<br />

zaboraviti, ušutkati i zauvijek<br />

zatvoriti u skučenu prljavu sobicu<br />

iz koje tvrdoglavo uvijek<br />

iznova izlazi. Pripovijedanje<br />

i isticanje povijesti koja izaziva<br />

nelagodu i sram postaje<br />

sve nužnije kako se život onih<br />

koji su joj bili svjedocima bliži<br />

kraju: “usta posljednjih preživjelih<br />

napunit će se zemljom”,<br />

no slike koje se izlijevaju iz<br />

Rose “zauvijek će zagaditi<br />

Zemlju i pokvariti život onih<br />

koji ostaju”.<br />

I FRANCUZI SU (BILI) FA-<br />

ŠISTI U pokušaju opravdanja<br />

majčina buncanja Louisiane<br />

ovršitelju isprva nesigurno, no<br />

kasnije sa sve više gnjeva i očaja otkriva<br />

pojedinosti njihove svakodnevnice. Kako<br />

roman odmiče, njezino pripovijedanje<br />

postaje bolno iskreno i naglašeno kaotično<br />

pa je teško raspoznati što izgovara<br />

naglas, a što ostaje u njezinim mislima.<br />

Svako dnevno bombardirana majčinim<br />

napadima ludila i paranoje, ta gnjevna<br />

adolescentica, preozbiljna za svoje godine,<br />

polako propada u bezdan duševnoga<br />

rastrojstva zajedno s Rose. Zahvaljujući<br />

otrovu Roseinih halucinatornih pripovijesti,<br />

kći se ponekad pita nalazi li se<br />

možda u nekoj grotesknoj bajci i nije li<br />

sve oko nje samo tvorevina ranjena uma<br />

njezine majke. Zbog njihova disfunkcionalna<br />

odnosa Louisiane hladno priznaje<br />

da žudi za ljudskim kontaktom, po mogućnosti<br />

tjelesnim.<br />

Odnos njih dviju, opterećen optužbom<br />

i osvetom, zrcalno je preslikavanje odnosa<br />

Rose i njezine majke, odnosno Louisianine<br />

bake. Rose uzrok bratove smrti vidi u<br />

ponašanju svoje majke, koja je javno ismijavala<br />

vlast, a Louisiane optužuje Rose<br />

za svoju sadašnju bijednu egzistenciju i<br />

djetinjstvo koje je provela kod udomitelja.<br />

Zbog mrtvih i njihovih sablasti majka<br />

se nije posvetila živima te je zaboravila<br />

na svoju kći. Jedna je smrt uništila dvije<br />

obitelji: trauma uzrokovana povijesnim<br />

događajima zarazna je i prenosi se na<br />

nove generacije. Osobnosti dviju majki i<br />

njihovih kćeri time se pretapaju jedna u<br />

drugu i u svojoj se psihičkoj nestabilnosti<br />

povremeno doimaju neodvojivima.<br />

U ironiji koja je prisutna u paralelnu<br />

opisu bezrazložne i ponižavajuće istrage<br />

provedene nad Roseinom majkom i lagodna<br />

života samoljubiva maršala i kolaboracionističkog<br />

predsjednika Pétaina,<br />

odnosno Putaina (francuski naziv za prostitutku),<br />

kako ga ona zove, očituje se kritika<br />

francuske fašističke prošlosti. No Salvayre<br />

iz svojih djela ne izostavlja humor,<br />

pa tako ni glavnog protagonista višijevske<br />

Francuske ne opisuje bez komike koja<br />

izbija iz opisa njegovih preokupacija i pomalo<br />

budalaste naravi. Ali to je samo vrh<br />

ledenjaka. Na površini osobne dimenzije<br />

romana pojavljuju se i pitanja koja dotiču<br />

stanje suvremenog francuskog društva, a<br />

koja su primjenjiva i na svijet općenito.<br />

Vječno u staroj iznošenoj spavaćici, s torbicom<br />

oko struka od koje se ne odvaja za<br />

slučaj da je odvedu u zatočenički kamp,<br />

Rose vjeruje da joj je dodijeljena misija:<br />

razotkrivanje “paralipomena Povijesti”,<br />

zarez, xi /261–262, 9. srpnja 2009. 59<br />

— PRIPOVIJEDANJE I<br />

ISTICANJE POVIJESTI<br />

KOJA IZAZIVA NELAGODU<br />

I SRAM POSTAJE SVE<br />

NUŽNIJE KAKO SE ŽIVOT<br />

ONIH KOJI SU JOJ BILI<br />

SVJEDOCIMA BLIŽI<br />

KRAJU —<br />

užasa pred čijim kricima ljudi prekrivaju<br />

uši rukama. Zbog toga je cijeli svoj život<br />

posvetila prikupljanju raznovrsnih dokaza<br />

i otkrivanju zavjera. Ubojstvo brata<br />

za Rose zapravo postaje metafora ljudske<br />

sposobnosti za zlo i sumraka civilizacije<br />

koja srlja u propast – na dan bratove smrti<br />

“temelj svih stvari urušio se i Milosrđe je<br />

zauvijek umrlo”.<br />

Uz tragove aluzija na suvremene ratove<br />

i politiku, u kojoj se u svakom političaru<br />

krije Putain, njezini proročki krici<br />

pomiješani s citatima Pascala, Seneke i<br />

Marka Katona nagoviještaju apokalipsu u<br />

kojoj će Putain, Darnand i njegovi sljedbenici<br />

zavladati masama koje zatvaraju<br />

oči i prepuštaju se anonimnoj ravnodušnosti<br />

kako bi zaštitile svoju trivijalnu egzistenciju.<br />

Luđaci su oni koji gledaju jasno<br />

i vide istinu.<br />

SUBLIMIRANA NESREĆA Književni<br />

rad Lydie Salvayre poznat je po kritici<br />

društva okrenuta potrošnji i komercijalizaciji<br />

pa tako ni ovaj roman nije iznimka.<br />

Dok bijesna kći i majka koju ni konjske<br />

doze lijekova ne mogu zaustaviti raspravljaju,<br />

postavljaju pitanja i same na njih<br />

odgovaraju, njihove nesretne pripovijesti<br />

jedva da su i okrznule ovršitelja. On neometano<br />

nastavlja obavljati posao i tek<br />

povremeno prekida svoju šutnju ravnodušnim<br />

komentarima o sadržaju stana.<br />

Novac, birokracija i institucije ne mare za<br />

patnje pojedinca. Kao što Rose proriče:<br />

“I sve se kupuje… Svijet obožava zlato.”<br />

Roman doživljava vrhunac na samome<br />

kraju, kada se majka i kći prvi put ujedinjuju<br />

kako bi zajedničkim snagama izbacile<br />

ovršitelja iz stana. Rose i Louisiane<br />

sublimiraju svoju nesreću u smijeh kojim<br />

popraćuju guranje uljeza i time barem na<br />

trenutak zaboravljaju mrak neizvjesne<br />

budućnosti.<br />

U društvu sablasti ističe se i vrsnim<br />

stilom, što ne znači da se autorica kloni<br />

neformalna jezika. Pomno biranim izrazima<br />

rame uz rame stoje i vulgarizmi,<br />

psovke i žargon, a to obiteljsku dramu<br />

čini potresnijom i daje djelu uvjerljivost.<br />

Zanimljiva preklapanja monološkog pripovijedanja,<br />

sjajan prikaz socijalne nepravde,<br />

povijesnih i političkih trauma te<br />

solipsističke patnje majke i kćeri zadovoljit<br />

će zahtjevniju čitateljsku publiku,<br />

odnosno nepce “književnih sladokusaca”<br />

kojima je, prema naslovu biblioteke u koju<br />

je uvršteno, djelo i namijenjeno.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!