Preuzmi u pdf formatu - Documenta

More documents

Recommendations

Info

PREDGOVOR Odlučili smo se na publiciranje „Dodatka udžbenicima za noviju povijest“ kako bismo pridonijeli javnom dijalogu o bitnim pitanjima prikazivanja i učenja o nedavnim ratnim zbivanjima i upozorili na sve poteškoće zapisivanja povijesti kao sveukupnosti prošlih zbivanja u historiji i historiografiji. Publikaciju smo naslovili Jedna povijest, više historija jer uz kaotičnu višeznačnu i višeslojnu povijest koju smo doživjeli i preživjeli, ruku pod ruku ide više historija u kojima uvijek iznova prepričavamo i sebi i drugima što nam se zapravo dogodilo. Dodatak je i prije objavljivanja izazvao snažne reakcije, potvrđujući da gotovo svaki sažeti povijesni osvrt na rat, u našem pa i drugim postratnim društvima, otvara nezacijeljene povrede. Vidljivo je da objektivno sagledavanje i korištenje različitih izvora još uvijek priječi stanovita preplašenost kompleksnošću ratnih zbivanja i nemogućnošću jednostavnih interpretacija po ključu ili heroji ili zločinci, koja ne dopušta nijansiranja i uočavanje da su pojedini heroji jedne bitke u drugoj stavili sa strane Božje zapovijedi i Kazneni zakon i počinili zločine, kao što je već utvrđeno na sudovima u Hrvatskoj i u Haagu. Pred društvenom i stručnom javnošću ostaje otvoreno pitanje kako povijesnu zbilja, tj. sveukupnost prošlih događanja, pretočiti u što objektivniju historiju uz punu svijest da i najstručnija interpretacija neće i ne treba biti jedna i jedina. U raspravi je postao vidljiv i problem definiranja ciljeva nastave povijesti — treba li nastava povijesti biti indoktrinacija ili poprište racionalnoga dijaloga o različitim interpretacijama činjenica u kojem su dobrodošle različite perspektive „Dodatak udžbenicima za najnoviju povijest“ priručnik je za nastavu povijesti koji je naručilo Ministarstvo znanosti, prosvjete i športa nakon što je u šk. god. 2002./2003. u Podunavlju prestao vrijediti petogodišnji moratorij na nastavu najnovije povijesti. Dio sporazuma bila je i odluka da se nastava u Podunavlju za hrvatske i srpske učenike odvija u odvojenim razredima, te da se uvede petogodišnji moratorij na poučavanje suvremene hrvatske povijesti u razredima u kojima se nastava izvodi na srpskom jeziku. Potkraj 2002. Ministarstvo je, na čelu s ministrom Vladimirom Strugarom u suradnji s predstavnicima srpske zajednice i pojedinim nastavnicima povijesti, odlučilo formirati „Povjerenstvo za izradu prijedloga u svezi s poučavanjem povijesti područja bivše Jugoslavije za razdoblje od 1989. u školama hrvatskoga Podunavlja“ te organizirati izradu priručnika koji će se baviti razdobljem suvremene hrvatske povijesti nakon 1989. Zaključeno je da priručnik treba funkcionirati kao prilog uz udžbenike te da je to prvi korak prema ukidanju moratorija i privremeno rješenje dok se ne izabere udžbenik koji će biti preveden na srpski jezik i pismo. VIII
Nakon neuspjelih pokušaja da angažira nakladničke kuće na izradi priloga tijekom 2003., rad na pripremi priručnika nastavljen je u jesen 2004. godine, u vrijeme ministra Dragana Primorca. Tada je Povjerenstvo za autore odabralo Tvrtka Jakovinu i Snježanu Koren s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Magdalenu Najbar-Agičić, autoricu i urednicu više udžbenika povijesti za osnovne i srednje škole. Rad na izradi priručnika završen je u travnju 2005. godine. Povjerenstvo je u međuvremenu odlučilo da tekst treba poslužiti ne samo učenicima u Podunavlju, nego i drugima u cijeloj Hrvatskoj kao dodatni materijal za poučavanje suvremene povijesti. Nakon što je rad na izradi priručnika završen, radni materijal je predan recenzentima koji su se trebali očitovati o njegovoj kvaliteti kako u metodičkom smislu tako i u historijskom prikazu samog razdoblja. No prije nego što su recenzije — kao što se poslije pokazalo, neke od njih veoma pozitivne, a druge veoma negativne — došle do autora, sadržaj onih negativnih pojavio se u nekim medijima i potaknuo višemjesečnu javnu polemiku. Sam tekst Dodatka ostao je javnosti u najvećoj mjeri nedostupan te su se sa stvarnim sadržajem Dodatka, osim putem internetskih stranica Hrvatskog informativnog centra, zainteresirani mogli upoznati isključivo ako su iskazali osobnu inicijativu i zahtijevali od autora(ica) Dodatka da im predoče materijal na uvid. Što su samo neki od novinara koji su tih dana pisali o Dodatku i učinili. Situacija koja je nastala bila je simptomatična za spomenuto razdoblje u Hrvatskoj. Prisutna je bila izrazita politizacija teme, osobito stoga što se sve događalo uoči komemoracije desete godišnjice vojno-redarstvene operacije „Oluja“. Autor i autorice bili su izloženi novinskim napisima u kojima se o Dodatku uglavnom govorilo na izrazito senzacionalistički način. Pritom su autori najčešće prozivani zbog navodnog relativiziranja krivnje za ratna zbivanja jer je u dijelu medija, političara i veteranskih udruga multiperspektivni pristup poučavanju sukoba koji je primijenjen u izradi Dodatka ocijenjen kao „iskrivljavanje povijesne istine o srpskoj agresiji“ te „pokušaj izjednačavanja krivnje za rat“. U kampanju je bio uključen i dio recenzenata koje je angažiralo Ministarstvo. Već u samom postupku recenziranja očito je bilo da neki od recenzenata ne zaziru od skretanja u izvanznanstvene vode te se služe poglavito političkim diskvalifikacijama. U polemikama se očitovala i nespremnost dijela sudionika na sustavni rad na suočavanju s prošlošću, a slijedom toga i na sustavno proučavanje i znanstveno utemeljenje bliže povijesne zbilje u Hrvatskoj. Unatoč tome što je Hrvatski sabor 2003. prihvatio „Udžbenički standard“ u kojem su postavljeni uvjeti formulirani kao „etički zahtjevi“, koje udžbenici moraju zadovoljiti afirmiranjem nekih općih vrijednosti u koje spadaju: odgajanje učenika za mir, toleranciju i demokraciju, poštovanje rasnih, etničkih, kulturnih i vjerskih razlika itd., rasprava je upozorila na različite i međusobno suprotstavljene zamisli o svrsi i ciljevima školske povijesti, osobito zbog njezine potencijalne uloge u oblikovanju učeničkog identiteta. Uz činjenicu da se radi o vrijednostima koje su sukladne intencijama prosvjetne politike u Europskoj uniji, postoje ozbiljni i duboki razlozi u prošlosti i sadašnjosti ovog područja zbog kojih bi te vrijednosti trebale postati sastavnim dijelom hrvatske prosvjetne politike i prosvjetne prakse. Drugi, specifični sklop vrijednosti koji udžbenici prema „Udžbeničkom standardu“ moraju afirmirati jest da hrvatski udžbenici „njeguju hrvatski nacionalni identitet“ i „razvijaju domoljubni osjećaj prema Republici Hrvatskoj kao zajednici ravnopravnih građana, neovisno o etničkoj i vjerskoj pripadnosti“. Autori(ce) separata iskazali su nesumnjivu tendenciju da u udžbenik unesu elemente iz prve skupine „etičkih vrijednosti“ navedenih u „Udžbeničkom standardu“, kao i da primijene nove postupke u metodici nastave povijesti kojima je cilj učenike od pasivnih primatelja informacija učiniti aktivnim sudionicima u donošenju zaključaka. Ti se ciljevi u suvremenoj metodici nastoje ostvariti, među ostalim, uvođenjem načela multiperspektivnosti koje je preduvjet dezideologizacije nastave povijesti. PREDGOVOR IX
Page 1: JEDNA POVIJEST, VIŠE HISTORIJA DOD
Page 4 and 5: IZDAVAČ Documenta — Centar za su
Page 6 and 7: SADRŽAJ 00 01 02 PREDGOVOR „DODA
Page 9: 00 PREDGOVOR VII
Page 13 and 14: PREDGOVOR XI
Page 15: 01 DODATAK UDŽBENICIMA ZA NAJNOVIJ
Page 18 and 19: Kada je 1998. god. doπlo do reinte
Page 20 and 21: ©to je povijest ili kako nastaje p
Page 22 and 23: Europa u 80-im godinama Osamdesete
Page 24 and 25: SocijalistiËka Federativna Republi
Page 26 and 27: Kriza Jugoslavije u osamdesetim god
Page 28 and 29: Putovi prema raspadu Jugoslavije Ti
Page 30 and 31: Izvor 4 Ovako je raspad SKJ opisan
Page 32 and 33: Proslava konstituiranja viπestrana
Page 34 and 35: Karta razmjeπtaja srpskog stanovni
Page 36 and 37: Srbi su u tim dijelovima Hrvatske
Page 38 and 39: Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovi
Page 40 and 41: Hrvatska: Od prvih sukoba do progla
Page 42 and 43: Rat je u Hrvatskoj prouzroËio teπ
Page 44 and 45: Cijena rata Rat je na razne naËine
Page 46 and 47: Ozlijeappleena djevojËica u saraje
Page 48 and 49: Promjene u svijetu od 1989. do dana
Page 50 and 51: Hrvatska nakon osamostaljenja Na po
Page 52 and 53: drastiËno pale. Postavilo se pitan
Page 54 and 55: Izvor 15 Televizija je medij koji n
Page 56 and 57: Ministar vanjskih poslova Mate Gran
Page 58: Izvor 20 Postoje razliËiti program
Page 62 and 63:
„AGRESIJA NA HRVATSKU POSTALA GRA
Page 64 and 65:
„POVIJEST KOJU PIŠE POLITIKA“
Page 66 and 67:
„PRIMORAC TRAŽI TKO JE OTKRIO RU
Page 68 and 69:
„OVAJ DODATAK NIJE ZA NASTAVU“
Page 70 and 71:
„O DOMOVINSKOM RATU SAMO ISTINITO
Page 72 and 73:
„NAPADAJU NAS LAŽIMA“ (DRAGAN
Page 75 and 76:
„VRIJEME IZDAJNIKA“ (I.Z.ČIČA
Page 77 and 78:
„SEPARAT NA PRIJEKOM SUDU“ (NEV
Page 79:
PRESLIKE NOVINSKIH TEKSTOVA 61
Page 82 and 83:
„HAJKA PO STALJINOVU MODELU“ (I
Page 85 and 86:
03 „DODATAK ZA NAJNOVIJU POVIJEST
Page 87 and 88:
U srijedu, 27. srpnja, na tribini u
Page 89 and 90:
Očekivali smo i da će se oglasiti
Page 91 and 92:
Vlastiti život Dodatka bio je vidl
Page 93 and 94:
Zvali su me iz Vjesnika i Radija 10
Page 95 and 96:
dogovarali nakladu upravo za taj po
Page 97 and 98:
kumenata. Bez ovakvih svjedočenja
Page 99:
Protiv iskrivljene slike povijesti
Page 102 and 103:
ČITANJE S PREDUMIŠLJAJEM mr. sc.
Page 104 and 105:
medije“ time što, među ostalima
Page 106 and 107:
su jedino tu ostali komunisti nakon
Page 109 and 110:
05 PRIČA O DODATKU ILI KAKO POUČA
Page 111 and 112:
Na suradnju je tada pristala samo
Page 113 and 114:
odluka srpske zajednice o odabiru j
Page 115 and 116:
učini. 17 Nakon izbijanja cijele p
Page 117 and 118:
jednosti, polemiziraju s radovima p
Page 119 and 120:
Dodatak, primjerice karakter komuni
Page 121 and 122:
uskraćena za sadržaj njegove rece
Page 123 and 124:
06 DVIJE GODINE POSLIJE Snježana K
Page 125 and 126:
u prvobitni prijedlog. 4 Tako je ta
Page 127 and 128:
gma dijelom napušta, a nova nije u
Page 129 and 130:
07 O POVJESNIČARIMA, NAKLADNICIMA
Page 131 and 132:
uključiti i predstavnike srpske za
Page 133 and 134:
Na sastanku održanom već 6. listo
Page 135 and 136:
Jedna od intencija „Udžbeničkog
Page 137 and 138:
znanosti, obrazovanja i športa „
Page 139 and 140:
08 PRILOZI 121
Page 141 and 142:
o nacionalnim manjinama, za škole
Page 143 and 144:
Aktualna rasprava o separatu pokaza
Page 145 and 146:
Spriječeni: - Mile Horvat, dožupa
Page 147 and 148:
PRILOG 3 POZIV MINISTARSTVA PROSVJE
Page 149 and 150:
PRILOZI 131
Page 151 and 152:
PRILOZI 133
Page 153 and 154:
PRILOG 6 OČITOVANJE U VEZI RECENZI
Page 155 and 156:
PRILOZI 137
Page 157 and 158:
PRILOZI 139
Page 159 and 160:
09 SUMMARY 141
Page 161 and 162:
inaccessible to the public, and the
Page 163 and 164:
SUMMARY 145
Page 165 and 166:
147
show all

Preuzmi u pdf formatu - Documenta

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?