Preuzmi u pdf formatu - Documenta

DVIJE GODINE POSLIJE 1
Snježana Koren, prof.
Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Dvije godine poslije 1
Projekt izrade dopunskog materijala za poučavanje najnovije povijesti, utemeljenog na multiperspektivnom
pristupu, 2005. godine nije realiziran. Pa ipak, Dodatak je imao svoj život i prije nego što je objavljen. S jedne strane,
svakako je dio jedne globalne teme o uporabi povijesti 2 , pa stoga ne čudi što je naišao na interes i izvan granica
Hrvatske (dosad smo o njemu govorili na više međunarodnih skupova u Japanu, SAD-u, Italiji, Austriji, Njemačkoj,
Velikoj Britaniji, Bosni i Hercegovini). S druge strane, Dodatak je u Hrvatskoj otvorio debate o poučavanju najnovije
povijesti i pomogao da ova tema, kada je riječ o nastavi povijesti, znatno više nego prije postane dijelom javne
domene. To je tim značajnije što je rasprava o njemu — kao i mnoge druge koje su se tijekom posljednjih petnaestak
godina vodile o nastavi povijesti — započela s upravo suprotnim ciljem: onemogućavanja kritičkog sagledavanja
otvorenih pitanja iz suvremene povijesti i nametanja određenih stavova. No neposredni utjecaj ovih rasprava bio
je dvojak.
Dodatak je sigurno bio jedan od čimbenika koji su omogućili da se danas u cijeloj Hrvatskoj, uključujući i
Podunavlje, upotrebljavaju isti udžbenici i u obradi najosjetljivijih tema; potonje je ministar Dragan Primorac u više
navrata istaknuo kao jedan od većih uspjeha svojega ministarstva 3 . No Dodatak je za Ministarstvo bio prvenstveno
proizvod trenutačnih političkih potreba, a držanje MZOS-a, kada je riječ o nastavi povijesti, svakako je bilo ambivalentno,
pri čemu su se jedni kriteriji primjenjivali za međunarodne potrebe, a drugi na unutarnjem planu. O tome
svjedoči i oblikovanje novoga nastavnog plana i programa za povijest. Rad na njemu trajao je od 2004. do 2006.
godine, te je prošao nekoliko etapa, od kojih se prva poklapala s razdobljem izrade Dodatka. U svakoj je nadležno
ministarstvo imenovalo novo povjerenstvo koje je izrađivalo nove verzije koje su se dijelom temeljile na prvobitnom
prijedlogu iz 2005. godine. Pod utjecajem javne debate o Dodatku, najveću promjenu doživjela je upravo tema
Stvaranje samostalne i suverene hrvatske države gdje su se u svakoj novoj verziji dodavali novi detalji o ratu, no
istovremeno je izostavljena rečenica o odlasku srpskog stanovništva nakon operacije Oluja koja je bila uključena
1 Prethodna su poglavlja napisana neposredno nakon cijele afere s „Dodatkom za najnoviju povijest“. Zbog različitih razloga — uglavnom financijske
prirode — prošle su gotovo dvije godine do njihova objavljivanja. Nisam mijenjala taj tekst jer u takvom obliku odražava moja razmišljanja i stavove u
trenutku u kojem je nastao. No događaji u protekle dvije godine, na koje je Dodatak imao neposredan ili posredan utjecaj, ponukali su me da danas, u
2007. godini, dodam tekstu još jedno poglavlje. U njemu nudim svoje poglede na ta zbivanja, kao i svojevrsni pogled unatrag na priču o Dodatku.
2 Slične „bitke za bolju prošlost“ i „udžbenički ratovi“ vodili su se, npr., u Velikoj Britaniji, SAD-u i Japanu, aktivno se preispituju slike Arapa i islama
u zapadnjačkim udžbenicima povijesti i obrnuto, a dok ispisujem ove retke, u središtu pozornosti su novi ruski priručnici za nastavnike povijesti u
kojima se nastoji Staljinovo razdoblje prikazati u pozitivnom svjetlu.
3 Primjerice, prilikom gostovanja u emisiji „Intervju tjedna“ Radija 101 (17. 3. 2007.) ministar Primorac se osvrnuo na svoj službeni posjet Njemačkoj
te istaknuo kako je kao jedan od velikih uspjeha Ministarstva predstavio i to što je u Podunavlju prihvaćen isti udžbenik povijesti koji se koristi u
ostalim hrvatskim školama.
106