Preuzmi u pdf formatu - Documenta

uskraćena za sadržaj njegove recenzije. Mogu samo izraziti svoju nadu da će to zaista biti tako, te da će hrvatska
javnost dobiti na uvid recenzije u onom obliku u kojem su nama predočene u ljeto 2005.
I što možemo na kraju reći Je li u ljeto 2005. godine zaista „podignuta ljestvica vrijednosti“, kako je to istaknuo
državni tajnik za osnovno obrazovanje, ili je „ideologizacija nastave povijesti za mandata ministra Primorca
doživjela konačno betoniranje“ 44 , kako stoji u jednom od brojnih novinskih tekstova posvećenih Dodatku Vjerojatno
se u ovom trenutku odgovor nalazi negdje u sredini, no u kojem će smjeru krenuti nastava povijesti u trenucima
promjena vezanih uz HNOS i uvođenje državne mature uvelike će ovisiti o vrstama poticaja koje će nastavnici dobiti
od prosvjetnog Ministarstva, te iz znanstvenih krugova. No u okolnostima gdje školska povijest već godinama ima
status „predmeta slučaja“ koji konstantno puni novinske stupce, teško da postoje uvjeti za normalan razvoj. Osobito
je upitan utjecaj koji će cijela polemika imati na poučavanje suvremene hrvatske povijesti, s obzirom da se pokazalo
kako svaki pokušaj kritičkog sagledavanja toga razdoblja čak i u vrlo blagoj formi izaziva vrstu reakcija koje samo
mogu obeshrabriti nastavnike da toj važnoj temi posvete dužnu pozornost. O nastavi povijesti u Hrvatskoj ponovno
se raspravljalo i izvan hrvatskih granica, te će vjerojatno u nekom budućem razdoblju ponovno biti predmetom
znanstvenih analiza. 45 Tako priča o „Dodatku za najnoviju povijesti“ dobiva svoj puni smisao kad je promatramo
u širem kontekstu edukativne politike države, stanja u historiografiji i stanja povijesne kulture u društvu; zbivanja
oko Dodatka pokazala su da u sva tri segmenta zasad nemamo prevelika razloga za zadovoljstvo.
SNJEŽANA KOREN:
PRIČA O DODATKU
ILI KAKO POUČAVATI
SUVREMENU
HRVATSKU
POVIJEST
44 Zarez, 22. 9. 2005. (Umivena povijest).
45 U to sam se imala prilike i osobno uvjeriti na međunarodnom simpoziju održanom na Sveučilištu u Tokiju u studenom 2005. godine, gdje su organizatori
zatražili da u sklopu svojega predavanja o nastavi povijesti u Hrvatskoj govorim i o „Dodatku za najnoviju povijest“. Zanimanje za cijeli slučaj
pokazao je i ugledni Institut Georg Eckert za udžbenička istraživanja iz Braunschweiga u Njemačkoj, čije aktivnosti, između ostaloga, obuhvaćaju i
istraživanja udžbeničke problematike u državama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije.
103