Preuzmi u pdf formatu - Documenta

Zvali su me iz Vjesnika i Radija 101. Novinarke Mirela Lilek i Jelena Berković vide da izjava medijima Ministarstva
nije do kraja dorečena i jasna. Radio 101 došao je tek do glasnogovornika Ministarstva. Nisu mogli pojasniti
koji su to „dodatni“ materijali koje Ministarstvo priprema, tj. nisu mogli potvrditi je li riječ o separatu. Prepričavam
im neke od detalja. Tek sam im tada potvrdio da nas ministar želi vidjeti i da mi nismo osobito nezadovoljni cijelim
razvojem, iako je nejasno što Ministarstvo zapravo — javno barem — misli.
Nedjelja, 28. kolovoza. Zove Vesna Teršelič. Ukratko sam joj izložio događanja koja nije mogla pročitati u
novinama. Pita hoće li članak, koji sam rekao da pišem (naime ovaj!), biti skoro spreman za tisak Uskoro očito
neće. Volio bih da to bude u knjižici sa svim tekstovima u novinama koji su o tome napisani. Tek tada će se vidjeti
argumentacija i „argumentacija“. Pitamo se kakvu će ova medijska buka poruku poslati nastavnicima u školama
koji su ionako daleko opreznije obrađivali razdoblje od 1941. godine naovamo. Teško da će sada biti lakše i bolje.
Zaključujemo da upravo zato valja što više raditi na 20. stoljeću i upućivati mlade u mogućnost manipuliranja.
Djeci moramo usaditi neke vrijednosti koje samo nastava povijesti može. Uključujući i domoljublje. A najveće je
domoljublje valjda govoriti istinu o svojoj zemlji i svojem narodu.
Odlazim u Dubrovnik. Predavač sam na seminaru Atlantskog vijeća Hrvatske dr. Radovana Vukadinovića i
suradnika. Zove me novinarka Hrvatskog radija Marija Gerbec Njavro i pita o Dodatku. Razgovarali smo dugo. Veli
da su joj kolege novinari govorili kako su svi protiv teksta, da bi na njezino pitanje tko točno, odgovarali Hrvatski
institut za povijest. Kaže mi da je uvijek pitala: jeste li vidjeli tekst I odgovori su redovito negativni. Ponovno se
čudim takvom zanatu. Marija je učinila ono što se meni čini normalnim: pitala je o čemu je riječ, pokušala čuti koja
je naša priča. Konačno, čitala je i ostale medije. Sud donosi sama, ali informira se kod svih izvora. Prvog rujna
dajem intervju Nikoli Bajto iz Slobodne Dalmacije. Razgovor je trebao izaći već te subote, ali nije nikada. Slobodna
je jedino objavila komentar „Povijest piše većina“ Srećka Puliga, koji je, premda zanimljiv, ponovio da je Dodatak
bio tekst za djecu u Podunavlju. 28
U to je vrijeme izašao i golemi članak Gojka Borića u Hrvatskom slovu. 29 Ozbiljan tekst koji sve postavlja u
širi kontekst, a nas prije svega optužuje za nedostatak empatije prema Hrvatima, odnosno za nastojanje da se ne
zamjerimo Srbima. S takvim tipom tekstova i njihovim autorima ja bih rado i lako mogao razgovarati. Suprotni,
posve afirmativni za nas, bio je tekst objavljen u Zarezu. 30
Nakon povratka u Zagreb na Odsjeku za povijest nitko ne govori ništa o separatu. Barem ne meni. Osim Nikše
Stančića koji nas je obavijestio da je poslao pismo glavnom uredniku Večenjaka Miljenku Manjkasu, ali nikada nije
tiskano. Barem dva povjesničara, iz dva instituta, trebala bi ga pročitati. U to vrijeme susreo sam se s dr. Vjeranom
Katunarićem. Kratko je u Strasbourgu govorio o Dodatku. Misli da smo odradili dobar posao, da smo dobili pola
Hrvatske na našu stranu i da je to najveći iskorak do sada, važan za odgajanje društva.
Prvog tjedna u rujnu šaljemo pismo Ministarstvu. Odgovora nije bilo. Prošao je i drugi tjedan rujna bez sastanka
s ministrom. S Vesnom Teršelič sam dogovorio sastanak 19. rujna na Fakultetu. Smatra da je došlo vrijeme
da se, u svjetlu najave da branitelji rade u školama i predaju o Domovinskom ratu, struka oglasi, organizira nekakva
tribina. Razgovaramo o tome s više ljudi. U međuvremenu sam objavio stajalište u Vjesniku o potrebi da se povijest
u našim školama razlaže tematski, a ne kronološki. Dao sam i izjavu za Jutarnji list o braniteljima u razredima.
Državni tajnik dr. Slobodan Uzelac zove nas na sastanak u Ministarstvo 20. rujna. Dolazi i dr. Šetić. Čekamo
ministra Primorca. Ministar se potom ispričava, zadržan je u Vladi. Tada vjerujemo da je to naš posljednji sastanak
u Ministarstvu na neko vrijeme, pretpostavljamo posljednji što se tiče separata. Razgovor je započeo dr. Uzelac,
ali se vrlo brzo povukao, ostavljajući nas u razgovoru s dr. Nevijem Šetićem. Razgovaramo otvoreno. Tada smo
TVRTKO JAKOVINA:
„DODATAK ZA
NAJNOVIJU
POVIJEST“
U MEDIJIMA
28 Slobodna Dalmacija, 10. 9. 2005.
29 Hrvatsko slovo, 2. 9. 2005. (Sve mane nesuđenog Dodatka).
30 Zarez, 22. 9. 2005. (Umivena povijest; Andrea Dragojević).
75