Preuzmi u pdf formatu - Documenta
Preuzmi u pdf formatu - Documenta
Preuzmi u pdf formatu - Documenta
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Tranzicija u Hrvatskoj<br />
RijeËju tranzicija* oznaËavamo promjene politiËkog i gospodarskog<br />
sustava i ukupnu preobrazbu druπtva u bivπim socijalistiËkim zemljama.<br />
To je teæak i dugotrajan proces koji joπ uvijek nije dovrπen.<br />
Te bi se promjene mogle ukratko opisati kao:<br />
• prelazak od socijalistiËkog naËina gospodarenja (sustava planskog<br />
gospodarstva i nadziranih cijena) na træiπno gospodarstvo<br />
• promjena strukture vlasniπtva (privatizacija*, denacionalizacija*)<br />
• prijelaz s jednostranaËkog na viπestranaËki sustav<br />
• ukupna demokratizaciju druπtva<br />
Hrvatska je na tom putu imala dodatnih teπkoÊa. Gospodarstvu<br />
je velike πtete nanio rat. Tijekom pretvorbe i privatizacije „druπtvene<br />
imovine“ velik je broj poduzeÊa propao, a industrijska proizvodnja<br />
se smanjila. Mnoga su poduzeÊa privatizirana u nejasnim okolnostima<br />
u kojima su najviπe profitirali oni najbliæi vlasti. To je za mnoge<br />
graappleane znaËilo poveÊanje socijalne nesigurnosti. Izgubljeno je stotine<br />
tisuÊa radnih mjesta, dræava je umirovljenicima uskratila isplatu<br />
nekoliko zasluæenih mirovina, a plaÊe su poËetkom devedesetih<br />
Izvor 13<br />
Ulomak iz knjige S. Ramet, Balkan Babel [Balkanski Babilon], Boulder,<br />
1996., o utjecaju rata na hrvatsko gospodarstvo:<br />
Ukupna materijalna πteta procjenjuje se na 18,7 milijardi ameriËkih dolara,<br />
oko 400.000 ljudi ostalo je bez domova, a treÊina teritorija bila je okupirana<br />
[...] Industrijska se proizvodnja smanjila za 28,5% u 1991. godini te joπ<br />
14,6% u 1992. godini. Inflacija koja je dosegla 123% u 1991. godini, popela<br />
se sljedeÊe godine na 665,5%. [...] Turizam, glavno uporiπte hrvatskog<br />
gospodarstva, doæivio je pad od 80,7% u 1991. godini i zabiljeæio porast od<br />
tek 5,7% u 1992. godini. [...] Do ljeta 1994. godine u Hrvatskoj je bilo viπe<br />
od 600.000 izbjeglica, od toga velik broj u Zagrebu.<br />
Podaci o broju nezaposlenih u RH od 1989. do 2004. godine<br />
(prema Hrvatskom zavodu za zapoπljavanje)<br />
godina prosjeËni broj<br />
nezaposlenih<br />
1989. 139.878<br />
1990. 160.617<br />
1991. 253.670<br />
1992. 266.568<br />
1993. 250.779<br />
1994. 243.324<br />
1995. 240.601<br />
1996. 261.023<br />
1997. 277.691<br />
1998. 287.762<br />
1999. 321.866<br />
2000. 357.872<br />
2001. 380.195<br />
2002. 389.741<br />
2003. 329.799<br />
2004. 309.875<br />
O izvorima: StatistiËki<br />
podaci vrlo su vaæan povijesni izvor. Donose<br />
pouzdane informacije o razliËitim pojavama u proπlosti.<br />
Meappleutim, ako ne poznajemo situaciju na koju se odnose,<br />
mogu navoditi na potpuno krive zakljuËke. Primjerice,<br />
mogu se promijeniti odredbe o tome tko se smatra<br />
nezaposlenom osobom. Moæeπ li samo na temelju<br />
podataka o broju nezaposlenih zakljuËivati koji<br />
su uzroci te pojave<br />
Cestogradnja i turizam su najvidljiviji uspjeπni rezultati<br />
vlada nakon 2000. godine. Do ljeta 2005. izgraappleene<br />
su suvremene dionice autocesta od maapplearske i<br />
slovenske granice do Rijeke, Zadra i Splita. TuristiËka<br />
je privreda takoappleer davala sve bolje rezultate. Uz<br />
tradicionalna træiπta Italiju, Austriju, Sloveniju i<br />
NjemaËku, na Jadran sve viπe dolaze turisti iz „Nove<br />
Europe“ (novih Ëlanica EU) i sjevera Europe.<br />
33
Change language