Preuzmi u pdf formatu - Documenta

Srba s posla u Hrvatskoj i pojava radikalnih
hrvatskih nacionalistiËkih skupina.
U sjevernodalmatinskim i liËkim opÊinama
sa srpskom veÊinom najavljeno je za kraj
kolovoza 1990. godine odræavanje referenduma
o autonomiji. Referendum nije bio
sazvan u skladu sa zakonima, pa su ga
hrvatske vlasti pokuπale sprijeËiti. Tada je
na podruËju Knina, Obrovca i Benkovca
blokiran cestovni i æeljezniËki promet izmeappleu
kopnene Hrvatske i Dalmacije. Nekoliko dana
kasnije stanje se primirilo, no povremenih
blokada prometnica bilo je i u sljedeÊim
mjesecima. Zbog ovakvog je stanja trpjelo
gospodarstvo i stvarao se osjeÊaj nesigurnosti.
Iako oruæanih sukoba nije bilo, politiËke
nesuglasice bile su sve veÊe.
Izvor 7
Lazar Macura, jedan od srpskih politiËara u Hrvatskoj, Ëlan Srpskog nacionalnog vijeÊa prema
Ëasopisu Duga, jesen 1990.
NeÊemo da budemo nacionalna manjina, niti puk, puËanstvo, veÊ da ostanemo narod πto smo i do sada bili.
HoÊemo da svoj jezik zovemo „srpski“, a ne da nam deca u πkoli uËe hrvatski jezik, πto je veÊ u upotrebi. HoÊemo
autonomiju πkolskih programa, naroËito onih koji, poput istorije, jezika, knjiæevnosti, mogu imati ideoloπke
primise, hoÊemo da se sa zastave skine πahovsko polje, jer ono ima uæasnu teæinu i asocira na restauraciju NDH.
Izvor 8
Drago RoksandiÊ, autor struËnog elaborata Ljudska i graappleanska prava i otvorena pitanja personalne i
kulturne autonomije Srba u Hrvatskoj, u tjedniku Danas u jesen 1990. godine:
Opravdano se istiËe da otvorena pitanja odnosa Hrvata i Srba u Hrvatskoj nije moguÊe rjeπavati nigdje drugdje
nego u Hrvatskoj. [...]
Srbi u Hrvatskoj koji ne dovode u pitanje Hrvatsku kao nacionalnu dræavu hrvatskog naroda, ali koji se i ne
odriËu svojih prava manjinske nacionalne zajednice u skladu s meappleunarodnim i europskim pravom, nuæno se
suoËavaju s pitanjem demokratskog, zakonski reguliranog naËina izraæavanja svojih politiËkih interesa u
viπestranaËkom parlamentarnom sistemu. U njemu je njihova obveza, kao i svih drugih dræavljana Republike
Hrvatske, da unapreappleuju njegovo funkcioniranje i u opÊem i u svom, posebnom interesu... [...].
Meappleu srpskim stanovniπtvom u Hrvatskoj postojala su razliËita stajaliπta u vezi promjena koje
su se dogaappleale. Ovdje su navedeni samo primjeri. Koje su osnovne razlike izmeappleu ova dva
miπljenja ©to misliπ o ideji da razliËiti narodi trebaju uËiti razliËitu povijest
O izvorima: Fotografije
nisu neutralna svjedoËanstva o proπlosti.
Primjerice, fotograf odabire motiv i kut snimanja,
donosi odluku πto je vrijedno slikanja, a πto ne, izraæavajuÊi
tako Ëesto svoje stavove. Autor ili urednik odabire fotografije
za novinski Ëlanak, knjigu ili udæbenik. Potpis koji se nalazi
uz nju Ëesto moæe odrediti naπ doæivljaj fotografije. U
osnovi, fotografijama moæemo postavljati dva tipa
pitanja: ©to vidim ©to mogu zakljuËiti na temelju
toga πto vidim i πto znam o slici
Barikade na cestama u okolici Knina u kolovozu 1990.
godine. Ti su dogaappleaji u Hrvatskoj poznati kao „balvanrevolucija“
(zbog balvana kojima su blokirane prometnice),
dok su ga vlasti SAO Krajine kasnije proglasile „danom
ustanka srpskog naroda“. Neki povjesniËari uzimaju taj
datum kao poËetak rata u Hrvatskoj. ©to misliπ, u koju je
svrhu snimljena ova fotografija
17